Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
VRSTE RIJEČI (NEPROMJENJIVA VRSTA RIJEČI (ČESTICE -služe za oblikovanje…
VRSTE RIJEČI
NEPROMJENJIVA
VRSTA RIJEČI
VEZNICI
-riječi kojima se povezuju dvije riječi, dva skupa riječi ili dvije rečenice
PRAVI VEZNICI
SUPROTNI: a,ali,nego,no,već
RASTAVNI: ili
OSTALI: da,dok,ako,jer,kao,premda,mada,makaar,iako
SASTAVNI: i,pa,te,ni,niti
NEPRAVI VEZNICI
PRILOZI: kada,gdje,kako,samo,jedino,zato,stoga,dakle
ČESTICE: neka,li,ne
ODNOSNE ZAMJENICE: tko,što,koji,čiji
VEZNIČKI SKUPOVI: budući da,zato što,koliko god,s obzirom na to da,jedino što,samo što...
ČESTICE
-služe za oblikovanje ili preoblikovanje rečeničnog ustrojstva ili za isticanje stava govornika
ZAPOVIJEDNE:neka
OSTALE:evo,eto,eno,čak,god,put,puta,se
POTVRDNE/NIJEČNE:da,ne
MODALNE RIJEČI: dabome,doista,svakako,niošto,zbilja,upravo,navodno
UPITNE: zar,li
PRIJEDLOZI
-označuju se odnosi među bićima, stvarima i pojavama
uz instrumental: s/sa
uz dativ: k, ka , unatoč, nasuprot, usprkos
uz lokativ: na, o, po, pri, prema, u
zbog je prijedlog kojim se izriče uzrok, a radi prijedlog kojim se izriče namjera i cilj radnje
UZVICI
-izriče se različiti osjećaj, raspoloženje, dozivanja, poticanje ili oponašanje zvukova iz prirode
osjećaja/raspoloženja: oh, aha, au, brr, eh, hura, bravo, joj, jao, og, pih, uf
onomatopejski uzvici: pljas, tres, buć, bim, zum, mljac, hop,..
za uzvike ne vrijede naglasna pravila
dozivanja/poticanja: hej, hajde, halo, mic, šic, gic, na, ej, iš,...
PRILOZI
-najčešće se dodaju glagolima i označavaju okolnosti vršenja gl. radnje
VREMENA
KADA? / OTKAD? / DOKAD?
NAČINA
KAKO? / NA KOJI NAČIN?
MJESTA
GDJE? / KAMO? / KUDA? / ODAKLE? / DOKLE? /OTKUD? / DOKUD?
UZROKA
ZAŠTO? / ZBOG ČEGA?
KOLIČINE
KOLIKO?
PROMJENJIVA
VRSTA RIJEČI
PRIDJEVI
-opisuje imenice,pobliže označava neku njenu osobinu
-prema značenju:
1.OPISNI (KVALITATIVNI)- Kakvo je što?
2.POSVOJNI (POSESIVNI) -Čije je što
3.GRADIVNI (MATERIJALNI)- Od čega je što?
ODREĐENI OBLIK: KOJI?
-imaju nastavak npr. pametn(i)
-PRIDJEVSKA DEKLINACIJA
-kao dio vlastitog imena
-uz pokazne zamjenice
-u nazivima (ustaljenim terminima)
-ako završava na: -ći, -ji,-nji,-šnj,-ski,-ki,-i
NEODREĐENI OBLIK: KAKAV?
-nema nastavak pametan-
-IMENSKA DEKLINACIJA
-kao dio imenskog predikata
-u genitivu svojstva
-ako završava na: -ov, -ev, -in,-ljev
KOMPARACIJA
POZITIV
POZITIV+-JI,-IJI,-ŠI,-I=KOMPARATIV
3.PREFIKS -NAJ+KOMPARATIV=SUPERLATIV
ZAMJENICE
-prommjenjiva vrsta riječi koje zamjenjuju neku drugu riječ (imenice,pridjeve)
POVRATNA
-zamjenjuje osobne zamjenice i označuje da radnja ne prelazi na drugog, nego subjekt vrši radnju na samom sebi
SEBE/SE
POVRATNO-POSVOJNA
-označava ono što pripada subjektu u rečenici
SVOJ
POSVOJNE
-zamjenjuju posvojne pridjeve i označuju kojem licu što pripada
MOJ,MOJA,MOJE
TVOJ,TVOJA,TVOJE,
NJEGOV,NJEZIN (NJEN)
NAŠ,NAŠA,NAŠE
VAŠ,VAŠA,VAŠE
NJIHOV,NJIHOVA,NJIHOVO
OSOBNE (LIČNE)
-zamjenjuju gl. lica, upućuju na njih, označavaju odnose između govornih osoba
JA/TI/ON,ONA,ONO/MI/VI/ONI,ONE,ONA
POKAZNE
-upućuju na riječ uz koju stoje i kazuju u blizini koje osobe se nešto nalazi
KOJI? -ovaj, taj, onaj
KAKAV? -ovakav, takav, onakav
KOLIK? -ovolik, tolik, onolik
UPITNE I ODNOSNE
-imaju isti oblik, ali različitu upotrebu: UPITNE se zamjenice upotrebljavaju u pitanjima, a ODNOSNE uvode zavisnu rečenicu u zavisnosloženoj rečenici
TKO? / ŠTO? / KOJI? / ČIJI? / KAKAV? / KOLIK?
NEODREĐENE
-zamjenjuju nešto neodređen, nešto općenito ili nešto niječno
-tvore se od upitnih i odnosnih zamjenica an dva načina
mogu im se dodati prefiksi: ne-, ni-, i-, sva-, po-, što-, gdje-, -god
ispred njih mogu se staviti ma,makar,bilo ili se iza njih može staviti riječ god
IMENICE
-rijči kojima imenujemo bića, stvari i pojave
-imaju rod i mijenjaju se po padežima
OPĆE
-prizor,luka,more
VLASTITE
-Predrag, Ivan, Marko, Petra
ZBIRNE
-radništvo, djeca, narod..
GRADIVNE
-kamen,kruh,led..
BROJEVI
-riječi kojima se izriče koliko čega ima (glavi brojevi) i koje je što po redu (redni brojevi)
-osnovni 1-9
-izvedeni 11,12,21,101..
-arapski
-rimski CCVIII
-možemo ih zapisivati riječima i brojkama
od glavnih se brojeva sklanjaju samo 1-4
broj 1 ima tri roda u jd. i mn.: jedan,jedno
-broj dva ima iste oblike za m. i s. rod
uz dva postoje brojevi oba, obadvoje sklanjaju se kao dva
broj 3, 4 ima iste oblike za sva tri roda
redni se brojevi svi sklanjaju kao određeni pridjevi
BROJEVNE IMENICE- imaju značenje brojeva, a po obliku su imenice
BROJEVNI PRIDJEVI- imaju značenje broja, a službu pridjeva: dvoje naočale, troja vrata..
GLAGOLI
-izriče se radnja, stanje i zbivanje
SLOŽENI
GLAGOLSKI OBLICI
FUTUR I.
-izriče budućnost
-prezent pom. gl. htjeti + infinitiv
FUTUR II.
-predbuduće gl. vrijeme
-svršeni prezent pom gl. biti + gl. pridjev radni
PLUSKVAMPERFEKT
-prezent/imperfekt pom. gl. biti + gl. pridjev radni
KONDICIONAL I.
-pogodbeni način
-aorist pom. gl. biti + gl. pridjev radni
KONDICIONAL II.
-pogodbeni način
-kondcional I. pom. gl. biti + gl. pridjev radni
PERFEKT
-složeno gl. vrijeme
-prezent pom gl. biti +gl.pridjev trpni
JEDNOSTAVNI
GLAGOLSKI OBLICI
IMPERFEKT
-prošlo nesvršeno gl. vrijeme
-nastavci: -ah,-aše,-aše,-asmo,-aste,-ahu
-jah,-jaše,-jaše,-jasmo,-jaste,-jahu
-ijah,-ijaše,-ijaše,-ijasmo,-ijaste,-ijahu
IMPERATIV
-zapovjedni način
-možemo izricati: molbu, upozorenje, savjet, poticaj ili zabranu
-nema 1.l.jd. i 3.l.jd. tvori se pomoću čestice "neka"
AORIST
-prošlo svršeno gl. vrijeme
-nastavci: -h, -,-,-smo,-ste,-še
-oh,-e,-e,-osmo,-oste,-oše
GL. PRIDJEV
-RADNI (AKTIVNI)-
infinitivna osnova + -o, -la, -lo, -li, -le ,-la
-TRPNI (PASIVNI)-
infinitivna ili prezenska osnova + -n,-na,-no
-ni,-ne,-na
-t,-ta,-to
-ti,-te,-ta
PREZENT
-jednostavno gl. vrijeme
-sadašnjost
-4 vrste nastavka: -am, -em, -im, -jem
GL. PRILOZI
-SADAŠNJI-3.l.mn. prezenta + -ći
-PROŠLI-infinitivna/prezentska osnova +(a)vši
INFINITIV
-neodređeni gl. oblik
-ti/ći
-nema:lice, broj i vrijeme
-može biti dio: predikata, futura I., subjekta
