Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKA U RANOM SREDNJE VIJEKU (PROCVAT HRVATSKE U DOBA PETRA KREŠIMIRA…
HRVATSKA U RANOM SREDNJE VIJEKU
DOSELJENJE I POKRŠTAVANJE HRVATA
Podrijetlo Hrvata
slavenska teorija - doseljenje krajem 6., početkom 7. st. s drugim južnoslavenskim narodima
gotska teorija - Hrvati su potomci Zapadnih Gota
iransko-perzijska - na ušću Dona u azovsko more pronađen natpis Horoathos i Horouathos
Seoba Hrvata
prvi izvor u 10. st. - car Konstantin VII. Porfirogenet govori o dolasku Hrvata na poziv bizantskog cara Heraklija
st. - o doseljenju Hrvata govori svećenik Toma arhiđakon u djelu ''Povijest Salone''
Pokrštavanje Hrvata
započelo za vrijeme cara Heraklija u 7. st., trajalo je oko 300 godina
u 9. st. dolaskom franačkih misionara veći dio Hrvata je prihvatio kršćanstvo
materijalni spomenici: Višeslavova krstionica, crkva Svetog Spasa, Franačka kadionica
HRVATSKA U IX. STOLJEĆU
Prve hrvatske kneževine
Panonska
Neretvanska
Primorska
Hrvatska u vrijeme prvih Trpimirovića
knez Domagoj (864.-876.)
Mlečani ga prozvali ''najgorim knezom Hrvata''
porazio Veneciju
knez Trpimir (845.-864.)
širio kršćanstvo, izgradio samostan
Trpimirova darovnica (852.), najstariji spomen hrvatskog imena
vladao Primorskom Hrvatskom
knez Branimir (879.-892.)
papa blagoslovio kneza Branimira i njegov narod
Hrvatska samostalnost i nezavisnost
dobri odnosi s papom Ivanom VIII.
HRVATSKO KRALJEVSTVO U X. STOLJEĆU
Hrvatska postaje kraljevstvo
prvi put u povijesti prostor današnje Hrvatske pod vlašću jednog vladara
papa Ivan X. 925. poslao pismo u kojem tomislava naziva rex (kralj)
za pomoć u ratu protiv Bugara, bizantski car je povjerio Tomislavu upravu nad Dalmacijom
Crkveni sabori u Splitu
pravo da budu nadređeni su tražili: splitski nadbiskup, zadarski biskup i ninski biskup
odlučeno da će metropolit biti splitski nadbiskup
i 928. - tema nadležnost nad Crkvom u Hrvatskoj
latinski jezik uveden kao obvezan u Crkvi, ninska biskupija ukinuta
Uspon Hrvatske u doba Tomislava
poražava Mađare koji su zauzeli Panonsku Hrvatsku, na taj način proširio svoj teritorij do Drave
pomagao Bizantu u ratu protiv Bugara, pa bugarski car šalje vojsku na Hrvatsku, ali doživljava težak poraz od Tomislava
910.-928.
Hrvatska nakon Tomislava
hrvatski vladari se nazivaju kraljevima Hrvatske i Dalmacije
nakon smrti dolazi do borbi za vlast i slabljenja moći
Stjepan Držislav (969.-995.) - dobio od bizantskog cara znakove kraljevske vlasti: krunu, mač i žezlo
Venecija zauzima 1000. godine neke gradove na obali i otocima, a Mađari područje sjeverno od Save
PROCVAT HRVATSKE U DOBA PETRA KREŠIMIRA IV. I DMITRA ZVONIMIRA
Novi crkveni sabori
unatoč zabrani bogoslužje se i dalje provodi na narodnom jeziku, pa je odlučeno da se zatvore crkve gdje se tako odvijalo bogoslužje
Petrar Krešimir IV. je podržavao reforme i latinaše, te pomagao osnivanje benediktinskih samostana
i 1063.
i dalje nije bilo dovoljno svećenika koji su znali latinski pa se bogoslužje odvijalo i na narodnom jeziku
Dolazak Dmitra Zvonimira na vlast
da bi učvrstio vlast, Zvonimir se za savezništvo obratio papi Grguru VII.
to savezništvo je potvrđeno kada je Zvonimir u Solinu okrunjen krunom koju mu je poslao Grgur VII.
Zvonimir je preuzeo prijestolje 1074. godine
prijestolnicu je premjestio u Knin i odatle vladao
obvezao se papi da će paziti na plaćanje crkvene desetine, davati godišnji danak, vladati pošteno te spriječavati prodaju ljudi
Hrvatska u vrijeme Petra Krešimira IV.
uviđa važnost dalmatinskih gradova i usmjerenosti na more, Nin i Biograd postaju važni centri hrvatske države
zavladao Dalmacijom te proširio vlast na Neretvansku kneževinu
1058.-1074.
utemeljio novi grad Šibenik, koji se prvi put spominje u njegovoj ispravi 1066. godine
nakon što je učvrstio svoju vlast u Lici, Slavoniji i Bosni, postiže najveći teritorijalni opseg hrvatskog kraljevstva,
papa ga naziva kraljem Dalmacije i Hrvatske, okrunjen je u Biogradu
Hrvatska za vladavine kralja Zvonimira
Zvonimir je pomogao papi u brobi protiv Bizanta i Venecije
stoga je bizantski car dodijelio Dalmaciju Mlečanima i htio oslabiti moć Hrvatske
no, Venecija nije uspjela oduzeti Hrvatima vlast na obali
Zvonimir je ubijen jer je htio povesti Hrvate u rat protiv Turaka Seldžuka (prema legendi)
Hrvatska kultura u doba narodnih vladara
Glagoljski spomenici
glagoljica je imala jako velik utjecaj na hrvatsku pismenost i razvoj književnosti
glagoljica se najčešće koristila za potrebe crkve
najpoznatiji spomenik pisan glagoljicom i hrvatskim jezikom je Bašćanska ploča
Benediktinski samostani i njihovi skriptoriji
u promicanju kulture središnje mjesto zauzimaju benediktinski samostani
u samostanskim skriptorijima pisane su i prepisivane mnoge knjige
skriptorij je posjedovao bogatu knjižnicu i arhiv
osim pismenosti, benedikticni su širili znanja o obradi zemlje te izradi obrtničkih predmeta
Predromaničko graditeljstvo u Hrvatskoj
najrazvijenije je bilo uz Jadransku obalu
sagrađeno je mnogo crkava, od kojih je većina uništena
kameni blokovi tih crkava upotrijebljeni su kao građevinski materijal za druge gradnje
najljepši primjeri predromaničkog graditeljstva su crkva sv. Križa u Ninu i crkva sv. Donata u Zadru
Latinski spomenici
latinskim jezikom pisani su neki od najstarijih hrvatskih pisanih izvora
bili su to kameni natpisi religioznog karaktera ili natpisi s imenima hrvatskih vladara Trpimira i Branimira
najvredniji spomenik napisan latinskim jezikom je Splitski evađelistar, koji je nastao potkraj 8. stoljeća