Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Politički pokreti i stranke u Hrvatskoj krajem XIX. i na početku XX. st.…
Politički pokreti i stranke u Hrvatskoj krajem XIX. i na početku XX. st.
Nove političke stranke
god. je osnovana Hrvatska pučka seljačka stranka. Njezini osnivači su bili Antun i Stjepan Radić. Politički program stranke je bio opće pravo glasa i što veća uloga seljaštva u političkom životu.
Smatrali su da je nužno obrazovati seljake, te su pokrenuli časopis "Dom" u kojem su objavljivali tekstove o zemljoradnji i stočarstvu, ali i političke članke.
Protumađarski pokret iz 1903. godine pokazao je da je moguće voditi političku borbu. Otpor Mađarima i odlazak Khuena-Hedervayja potakli su razvoj političkog života, te su nastale nove političke stranke.
Vjerovali su da će svoje ciljeve moći ostvariti parlamentarnom borbom te su se zalagali da najsiromašniji slojevi seljaštva dobiju biračko pravo.
Stanje u Dalmaciji i Istri
Izgrađene su za prve hidrocentrale, te otvorene velike tvornice cementa. Počeli su se graditi hoteli i razvijati turizam.
na izborima za Carevinsko vijeće pobijedili su kandidati Hrvatsko-slovenske stranke.
Na početku 20. stoljeća Dalmacija je i dalje bila najzaostalija pokrajina u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Većina ljudi živjela je od poljoprivrede i ribarstva, a vrlo mali broj ljudi je radio u industriji.
Riječka i zadarska rezolucija
!903. godine se u Dalmaciji pokušao nametnuti njemački jezik u urede. Stoga su hrvatski, srpski i talijanski političari zajedno istupili protiv germanizacije.
Smatrali su da mađarska politika prema Hrvatskoj predstavlja manju opasnost od njmačkog prodora na Istok. Time su udareni temelji politike "novog kursa".
Hrvatski političari u Dalmaciji su bili nezadovoljni s gospodarskom politikom Austrije, te njemačkim prodorom na Istok.
Politika "novog kursa" rezultirala je sastankom političara iz Hrvatske i Dalmacije u Rijeci 1905. godine. Potpisana je Riječka rezolucija.
Iseljavanje Hrvata u prekomorske zemlje
Prodaju dalmatinskih vina ugrozila je i vinska klauzula prema kojoj je Italija dobila pravo izvoza vina u Austro-Ugarsku.
Najveći dio Hrvata se iselilo u SAD, radili su najteže fizičke poslove u tvornicama, željezarama i rudnicima. Velika hrvatska dijaspora u tim zemljama postoji i danas.
U Hrvatskoj je u zadnjoj četvrtini 19.st. izbila velika agrarna kriza. Posebno teško bila je pogođena Dalmacija u kojoj je došlo do bolesti vinove loze.
Osnivanje hrvatskih društava
Potom je osnovano Hrvatsko radničko potporno društvo "Starčević", a 1894. je osnovana Hrvatska zajednica.
Osnivane su brojne katoličke humanitarne organizacije, te vjerske škole. Svećenici su prihvaćali i pomagali nezaposlene Hrvate.
Hrvati su u novoj sredini počeli osnivati društva u kojima su se okupljali, njegovali hrvatsku kulturu i jezik i uzajamno si pomagali. Prvo takvo društvo je osnovano 1875. godine.