Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
SLAVONIJA U 19. STOLJEĆU I ŽIVOTNI PUT JOSIPA KOZARCA (ŽIVOT JOSIPA…
SLAVONIJA U 19. STOLJEĆU I ŽIVOTNI PUT JOSIPA KOZARCA
KNJIŽEVNO STVARALAŠTVO
god. počinje s novelističkim radom i nastaje njegova prva novela Biser Kata
nastaju romani Mrtvi kapitali (1889.) i Među svjetlom i tminom (1891.) i niz seoskih novela
pisao komedije s utjecajem Molierea
u djelima u realizmu prevladavaju psihološke novele gdje najčešće crta ženske likove: Moj djed, Tena, Tri ljubavi, Tri dana kod sina Oprava...
u mladosti pisao ljubavne i domoljubne pjesme
spada u hrvatske pisce realista koji su počeli proces dezintegracije
TEMATIKA
pred kraj života piše psihološke novele npr. Dona Ines, Tri ljubavi i Oprava
razvojni put od seoske do psihološke novele vidljiv je u Teni
među prvima je literalno oživio ženske likove najčešće crtanjem portreta žena
motiv u psihološkoj noveli mu je bio problem braka u građanskom društvu i motiv ljubavi radi određenja vrste- biološki motivirana ljubav
ima slavonski mentalitet u sklopu kojeg obrađuje: - socijalne i ekonomske probleme (Mrtvi kapitali) - staleški i nacionalno otuđene ljude (Tri dana kod sina) - slavonsko selo (Tena)
zbog kritičkih stavova o društveno- ekonomskim problemima pa je bio često cenzuiran
Kozarac je pjesnik rada, prirode, sela i oštar kritičar malograđanstva, birokracije i svećenstva
tijekom života je izražavao želju za veću slobodu hrvatske pripovijesti što se npr. vidi u Teni
ŽIVOT JOSIPA KOZARCA
bio je zaljubljenik u prirodu te je pohađao studij šumarstva u Beču
od 1879. je urednik šumarskog lista te putuje po Slavoniji
odgajala ga je majka i završio je gimnaziju u Vinkovcima
umro je od tuberkuloze u Koprivnici 1906. godine
otac mu je bio krajiški narednik, no umro je kad su mu bile dvije godine
predstavnik je seoske i psihološke novele u razdoblju hrvatskog realizma
rođen u Vinkovcima 1858. godine u središtu Šokadije
predstavlja drugo razdoblje realizma u Hrvatskoj- psihološki realizam
u svom stvaralaštvu ujedinjuje kritički i psihološki realizam
SLAVONIJA U 19. STOLJEĆU
došlo je do širenja nemorala, pijančevanja, raskalašenih zabava, prostituiranja žena...
Kozarac je uočavao ekonomske, socijalne, moralne i političke probleme za Khuenova vremena
prodavale su se ogromne hrastove šume, a seljaci su sve više odlazili sa njiva radi malih nadnica i manjka alata
Slavonija je bila bogata zemlja, ali s mnogo "mrtvog" kapitala
zato su se doselili stranci (Nijemci, Mađari i Česi) te su radi prevelikih poreza, pijanstva, rastrošnosti, lijenosti i nerada propadala seljačka gospodarstva
radi siromaštva su se seljaci zapošljavali u državnoj službi kao pisari, lugari ili bi emigrirali u Ameriku
u seljaštvu se koristilo individualno gospodarenje, no radi toga su seljakovi proizvodi gubili na cijeni
u to vrijeme velike posjede su imali visoko plemstvo, uglavnom stranci