Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
POLITIČKI POKRETI I STRANKE U HRVATSKOJ KR. XIX. I POČ. XX. ST (HRVATSKA…
POLITIČKI POKRETI I STRANKE U HRVATSKOJ KR. XIX. I POČ. XX. ST
HRVATSKA PUČKA SELJAČKA STRANKA
osnovana 1904.god
program stranke bio je opće pravo glasa i što veća uloga seljaštva u političkom životu
onivači: braća Antun i Stjepan Radić
braća Radić zahtijevali su poštivanje građanskih prava i veću samostalnost za Hrvatsku
vjerovali su da će svoje ciljeve moći ostvariti parlamentarnom borbom, te su se zalagali da najsiromašniji slojevi seljaštva dobiju biračko pravo
STANJE U DALMACIJI I ISTRI
Većina ljudi živjela je od poljoprivrede i ribarstva, a vrlo mali broj ljudi radio je u industriji
1905.god Narodna stranka i Stranka prava ujedinile su se u Hrvatsku stranku
na početku 20.st Dalmacija je i dalje bila najzaostalija pokrajina u Austro-Ugarskoj Monarhiji
u Istri je na početku 20.st porastao utjecaj Hrvatsko-slovenske stranke
uveden je hrvatski, odnosno slovenski jezik
RIJEČKA I ZADARSKA REZOLUCIJA
politiku "novog kursa" predvodili su Ante Trumbić i Frano Supilo
poticali su političare na suradnju s Mađarima
hrvatski, srpski i talijanski političari zajedno su istupili protiv germanizacije
suradnja hrvatskih i srpskih političara dovela je potkraj 1905. do stvaranja nove političke stranke Hrvatsko-srpske koalicije
nakon sloma politike "novog kursa" Frano Supilo istupio je iz Hrvatsko-srpske koalicije, a vodstvo je preuzeo Svetozar Pribićević
ISELJAVANJE HRVATA
Italija je dobila pravo izvoza vina u Austro-Ugarsku
nedostatak radnih mjesta potakao je mnoge Hrvate, posebice iz siromašnijih krajeva, da napuste Hrvatsku
u Hrvatskoj je u zadnjoj četvrtini 19.st izbila velika agrarna kriza.Posebno teško bila je pogođena Dalmacija u kojoj je došlo do bolesti vinove loze
najveći dio Hrvata iselio se u SAD, naših iseljenika bilo je i u Kanadi, Južnoj Americi, Australiji, Novom Zelandu
OSNIVANJE HRVATSKIH DRUŠTAVA
Hrvatska zajednica je osnovana 1894.godine
posebnu brigu o očuvanju nacionalne svijesti iseljenih Hrvata vodilo je katoličko svećenstvo
Hrvati su u novoj sredini počeli osnivati društva u kojima su se okupljali, njegovali hrvatsku kulturu i jezik.