Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Slavonija u 19. stoljeću i životni put Josipa Kozarca (Život Josipa…
Slavonija u 19. stoljeću i životni put Josipa
Kozarca
Tematika
Poznat je prvenstveno kao pisac Slavonije i
slavonskoga mentaliteta u sklopu kojega obrađuje:
staleški i nacionalno otuđene ljude (Tri dana kod sina)
slavonsko selo: prodor kapitala, raslojavanje sela, razbijanje patrijarhalnih odnosa,
pauperizacija 1 seljaka i nemoral (Tena).
socijalne i ekonomske probleme (Mrtvi kapitali)
Potkraj života, bolestan i gluh, sve se više udaljuje od kritičkoga realizma kao metode i počinje pisati
psihološke novele:
Oprava
Tri ljubavi
Razvojni put od seoske do psihološke
novele vidljiv je već u Teni.
Dona Ines
Jedan je od osnovnih motiva njegovih psiholoških novela
problem braka u građanskomu društvu.
Život Josipa Kozarca
Rođen je u Vinkovcima 1858. godine.
Otac mu je bio krajiški narednik.
Nakon završene gimnazije u Vinkovcima,
studira šumarstvo u Beču.
Obolio je od tuberkuloze i umro je u Koprivnici 1906.
Bio je predstavnik seoske i psihološke
novele u razdoblju hrvatskoga realizma.
Djelovao je na prijelazu iz 80-ih u 90-e godine 19. stoljeća
Predstavlja drugo razdoblje realizma u
Hrvatskoj : – psihološki realizam.
Ujedinjuje u svom stvaralaštvu obje
faze, i kritički, i psihološki realizam.
Književno stvaralaštvo
U mladosti je pisao ljubavne i domoljubne pjesme pod utjecajem knjiške romantike,
Ubrzo su uslijedile komedije pod utjecajem Molierea s
prosvjetiteljskom intonacijom.
započinje s novelističkim radom i tada nastaje
prva novela Biser Kata.
To je razdoblje kritičkoga realizma kada prevladava tendenciozna
proza, socijalni problemi i većinom crno-bijela tehnika.
Romani Mrtvi kapitali (1889.)
Među svijetlom i tminom (1891.)
U trećem razdoblju prevladavaju uglavnom psihološke novele
Tri ljubavi
Tri dana kod sina
Tena
Oprava
Moj djed
Ova ga faza
uvrštava u red hrvatskih pisaca realista
Slavonija u 19. stoljeću
Vrijeme koje Kozarac opisuje u svojim novelama karakteristično je za djela hrvatskih realista.
To su najčešće 60-e i 70-e godine 19. stoljeća koje pisci promatraju iz aspekta:
socijalno-ekonomskih
psihološko-moralnih problema i promjena.
društveno-političkih,
Svaki od hrvatskih pisaca unosili su regionalnost kao bitnu karakteristiku hrvatskoga realizma.
Kozarac je vrlo dobro uočavao ekonomske, socijalne, moralne i političke probleme za Khuenova vremena.
Slavonija je bila vrlo bogata zemlja, ali s mnogo „mrtvoga kapitala“:
veliki prostori
neobrađene zemlje
primitivan način obrađivanja
seljaci koji bježe u državne službe i
postaju robovi tuđinaca za bijednu plaću,
činovnici koji vole vanjski sjaj, zabave i
reprezentacije