Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU (HRVATSKA U IX. STOLJEĆU (prve hrvatske…
HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU
DOSELJENJE I POKRŠTAVANJE HRVATA
Postoji nekoliko teorija o Hrvatima i njihovom podrijetlu
Bizantski car Konstantin Porfirogenet piše o dolasku Hrvata u današnju postrojbi u o Hrvati a koji su došli iz bijele ili Velike Hrvatske koja se nalazila sjeverno od Karpata uz gornji tok rijeke Visle. Prozvao ih je bizantski car Heraklije da savladaju Avare.
Sagrađene su prve starohrvatske crkve i neki materijalni spomenici od kojih je najpoznatija VIŠESLAVOVA KRSTIONICA koja potječe iz Nina, a čuva se u Splitu.
1 SLAVENSKA = govori da su se Hrvati doselili na kraju 6. i početkom 7. stoljeća.
GOTSKA = govori da su Hrvati potomci Zapadnih Gota koji su kasnije slavenizirani
3 IRANSKO-PERZIJSKA = oni su pronašli na ušću Dona u Azovsko more natpis s imenima Horoathos i Horoathos i iz toga su izvukli podrijetlo Hrvata.
HRVATSKO KRALJEVSTVO U X. STOLJEĆU
U vrijeme Tomislava Hrvatsku je napala Mađarska.
-Zaustavlja Mađarske prodore preko Drave i Save.
Tomislav pomaže Bizantu u ratu protiv Bugara i za to dobiva upravu nad Dalmacijom.
Ujedinjenje hrvatskih zemalja pokrenulo je pitanje crkvene vlasti. Tom je prigodom 925. godine papa Ivan X. Poslao je pismo u kojem je Tomislava nazivao rec (kralj).
Od vremena Stjepana Držislava hrvatski se vladari nazivaju kraljevima Hrvatske i Dalmacije.
Na crkvenim sabor ima u Splitu 925. i 928. godine odluče o je da će splitski nadbiskup biti crkveni poglavar cijele Hrvatske te da se bogoslužje mora odvijati na latinskom jeziku.
HRVATSKA U IX. STOLJEĆU
prve hrvatske kneževine su Panonska i Primorska Hrvatska
PANONSKA= se prostirala od Drave do Gvozda.
PRIMORSKA= se prostirala između Gvozda i Jadrankog mora.
U 9 stoljeću Hrvati su priznavali vlast Franačke, a nekim gradovima na obali i otocima vladao je Bizant ( Bizantska Dalmacija).
Bizant prepuštati Karlu Velikom neke hrvatske prostore, ali nakon smrti Karla Velikog Ljudevit se želio osloboditi franačke vlasti te je podigao ustanak.
Franačka je bila i suviše jaka te je ugušila ustanak. Ljudevit se sklonijo u Primorsku Hrvatsku gdje je i ubijen.
Iz 852. godine potječe darovnica kneza Trpimira u kojoj se prvi put spominje hrvatsko ime - MILOŠĆU BOŽJOM KNEZ HRVATA. Trpimir je utemeljio dinastiji narodnih vladara Trpimirovića.
Godine 879. papa Ivan VII. blagoslovio je kneza Branimira i njegov narod čime je priznao nezavisnost Hrvatske odnosno da se Hrvatska oslobodila i franačke i bizantske vrhovne vlasti.
-Osnovana prva biskupija u Ninu.
HRVATSKA KULTURA U DOBA NARODNIH VLADARA
Najstariji zapisi, dokument i kameni spomenici pisani su latinicom i latinskim jezikom.
BENVENTANA= pismo koje su njegova li benediktinci.
Unutrašnjost starohrvatskih crkava bila je ukrašena pleternom ornamentikom.
PLETER= je oblik reljefne dekoracije u obliku prutića pomoću kojeg se tvore različite kombinacije. U Hrvatskoj se najčešće pojavljuju na oltarnim pregradama u doba predromaničko.
Kameni natpisi su pisani na pergameni, pisaćoj podlozi napravljenoj od teleće kože. Najvredniji spomenik napisan latinskim jezikom je Splitski evanđelistar, koji je nastao potkraj 8. stoljeća.
Najstariji spomenik pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom je BAŠĆANSKA PLOČA koja je nastala oko 1100. godine i predstavlja darovnicu kralja Zvonimira u samostanu sv. Lucije u Baškoj na otoku Krku.
Predromaničko graditeljstvo bilo je najrazvijenije uz Jadransku obalu.
-Ujedinjavanje građevinskih oblika preuzeti iz franačkog bizantskog graditeljstva.
Jačanju hrvatske kulture i širenju pismenosti pridonijeli su benediktinski samostanu.
PROCVAT HRVATSKE U DOBA PETRA KREŠIMIRA I V. I DMITRA ZVONIMIRA
Kralj Petar Krešimir IV. proširio je teritorij Hrvatske na Neretvansku kneževinu Bosnu.
Petar Krešimir IV. pridonio je gospodarskom razvoju Hrvatske razvijajući dalmatinske gradove.
Kralj Zvonimir je bio oženjen Jelenom, sestrom ugarskog kralja Ladislava Arpadovića. Učvrstio je svoju vlast u Slavoniji.
Kralj Zvonimir je prvi hrvatski vladar kojemu je kraljevske znakove poslao papa.
1089. godine je Zvonimir umro.
-rasprave da li je umro prirodnom smrću ili je ubijen
Prirodna smrt- isprava kralja Stjepana II. iz 1089.
Pismo pape Ivana VIII. Branimiru iz 879. godine
Višeslavova krstionica
Hrvatska u doba Zvonimira
Bašćanska ploča
Splitski evanđelistar
Spomenik kralju Tomislavu
