Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Europa i SAD u drugoj polovici XIX. st. (Francuska kao europska sila…
Europa i SAD u drugoj polovici XIX. st.
Francuska kao europska sila
Gospodarski razvoj Francuske je nastavljen. Osnivane su velike banke i Francuska je ubrzo postala centar europskog kapitala.
Francuska je proširenjem kolonijalnih posjeda osvojila velik dio svjetskog tržišta. U europskoj politici također je nastojala biti utjecajna država.
Za vrijeme revolucije 1848. za predsjednika Francuske Republike izabran je Louis Bonaparte. 1852. godine proglsio se carem pod imenon Napoleon III. te uveo apsolutnu vlast.
Krimskim ratom je spriječila jačanje Rusije i njen pokušaj a zauzme dio turskog teritorija i izađe na Sredozemlje
Ujedinjenje Italije
Nakon 1848. godine Italija je ostala rascjepkana. Gospodarski najrazvijenija država bila je Kraljevina Sardinija (Pijemont).
Došlo je do ustanka u Parmi, Modeni i Toskani koje su se 1860. godine priključile Kraljevini Sardiniji.
Godine 1860. izbio je ustanak u Napuljskom Kraljevstvu, na čelo ustanka stao je Giuseppe Garibaldi. U Napulju je srušena apsolutna vlast te je proglašeno ujedinjenje s Kraljevinom Sardinijom.
Tako je 1861. stvorena Kraljevina Italija, a sardinski kralj Viktor Emanuel II. proglašen je njenim prvim kraljem.
Rusija nakon ukinuća kmetstva
U Rusiji je carskim manifestom 1861. godine ukinuto kmetstvo. Industrijski razvoj Rusije nakon ukidanja kmetstva je ubrzan, ali s obzirom na prirodna bogatstva Rusije ipak je bio neznatan.
U 19. st. Rusija je proširila svoje teritorije. Izbila je do granica Afganistana i Indije, a prema istoku je došla do Japanskog mora.
Često je ratovala s Osmanskim carstvom jer je nastojala dobiti izlaz na Sredozemno more.
Osmansko Carstvo
Ustanak u Hercegovini 1875. godine potakao je ostale balkanske zemlje na otpor protiv turske vlasti. Ubrzo su Srbija i Crna Gora te Rusija objavile rat Osmanskom Carstvu.
Pitanje opstanka Osmanskog Carstva u Europi poznato je pod nazivom "istočno pitanje".
Osmansko Carstvo bilo je prisiljeno na potpisivanje vrlo nepovoljnog mirovnog ugovora u San Stefanu.
Austro - ugarska je dobila pravo da okupira BiH i provede u njoj reforme. Time je završila istočna kriza, ali "istočno pitanje" i dalje je ostalo neriješeno.