Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
DRUŠTVENE I GOSPODARSKE OKOLNOSTI U DRUGOJ POLOVICI XIX. I POČETKOM XX.…
DRUŠTVENE I GOSPODARSKE OKOLNOSTI U DRUGOJ POLOVICI XIX. I POČETKOM XX. STOLJEĆA
RADNIČKI POKRET
Kriza nastala zbog pada cijena poljoprivrednih proizvoda imala je zbog toga još teže posljedice
Cijene poljoprivrednih proizvoda padale su zbog konkurencije jeftinijeg američkog i ruskog žita
Porezna opterećenja bila su sve veća
Dio seljačkih gospodarstava propada
Industralizacija u Banskoj Hrvatskoj teče vrlo sporo u usporedbi s razvijenim dijelovima Europe, ali i s razvijenim dijelovima Monarhije Austrija, Ugarska)
U Dalmaciji i Istri koje su pripadale austrijskom dijelu Monarhije, stanje je bilo puno lošije
Hrvatsko selo
Stoga je seljačko stanovništvo tražilo zaposlenje u malobrojnim gradovima, a veliki broj onih koji ga nisu pronašli iselio se iz zemlje
Iseljavanje iz Dalmacije je bilo puno veće nego iz Banske Hrvatske
Najčešće u prekomorske krajeve ( u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju)
Potkraj XIX. stoljeća najveći dio hrvatskog stanovništva živi na selu, od poljoprivrede
DALMACIJA
U gospodarskom razvoju Dalmacije nije pogodovalo rubni položaj u Monarhiji kao ni prometna izoliranost
Za postojanja Austro-Ugarske Monarhije nije povezana prugom s unutrašnjošću jer njezina izgradnja nije bila u interesu ni Beča ni Budimpešte
Obje su strane strahovale da bi povezivanje Dalmacije i Banske Hrvatske prugom osnažilo želje i zahtjeve za njihovim sjedinjenjem
Mađarska je vlada željela izbjeći jačanje dalmatinskih luka kako one ne bi konkurirale Rijeci
Industralizacija u Dalmaciji
Tvornica likera u Zadru
Tvornica opeke u Splitu
Prve pučke dalmatinske banke u Splitu
ISTRA
Potkraj XIX. stoljeća je bila u malo povoljnijem položaju nego Dalmacija, uglavnom zbog svojeg geografskog položaja
S obzirom na to da je Istra bila važan izlaz na more za austrijski dio monarhije, njezin je strateški položaj bio neobično važan
Pula se razvila u glavnu ratnu luku u Monarhiji što je znatno ubrzalo njezin gospodarski razvoj
Grad takvog značenja bio je spojen željeznicom sa svojim zaleđem, ali samo u austrijskom dijelu Monarhije
Trst i Rijeka bile su najvažnije luke u Monarhiji
Ta dva grada zemljopisno nisu dio Istre, ali zbog blizine su znatno utjecali na njezin gospodarski razvoj
Opatija postaje prvo turističko središte
IZGRADNJA ŽELJEZNICA
i 70. godina XIX. stoljeća Banska Hrvatska i dalje ima obilježja agrarne zemlje
Industralizacija je još u povojima, gradskog je stanovništva i dalje malo
Na gospodarski razvoj i razvoj trgovine su snažno utjecale izgradnje željeznica
godine izgrađena je pruga od Budimpešte, preko Zagreba i Karlovca, do Rijeke
Rijeka je dobila ulogu glavne izvozno-uvozne luke ugarskog dijela Monarhije