Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Nove dinastičke borbe-dolazak Anžuvinaca (Dubrovnik između Venecije i…
Nove dinastičke borbe-dolazak Anžuvinaca
Karlo 1. i hrvatski velikaši
Karlo 1. je vidio priliku za reagirati kada je umro ban Pavle i došao na vlast Mladen 2.
Kralj je iskoristio nezadovoljstvo okolnih velikaša i Mlečana, te je stvorio široku koaliciju i 1322. kod Blizne potukao Šubiće
Karlo 1. je shvatio da ako želi imati stvarnu vlast, treba slomiti moć velikaša poput Šubića
Ta pobjeda nije značila da je osigurao svoju vlast, jer su se Šubići zadržali u ekim mjestima, a knezovi Krčki i knez Nelipac su i dalje imali veliku moć
Ludovik 1. i susjedi
U dva rata je privremeno zavladao i u Napulju, ali je odustao od njega. U ratu s Bugarima je osvojio grad Vidim.
Nakon smrti Kazimira 3. došao je u posjed poljske krune. Ženidbom je dobio velik dio Huma i savez sa Bosnom.
Ludovik je ratovima i ženidbom uspio proširiti svoju vlast od Baltika do Sicilije.
Uspon moći dinastičkih rodova-knezovi Bribirski iz roda Šubića
Šubići su gospodarili velikim djelom Dalmacije, a neko vrijeme i Bosnom. Sklapali su dogovore s papom i Mlečanima bez odobrenja Vladara. Najveću moć su imali pri kraju dinastije Arpadovića, zbog slabljenja njihove moći
Isticali su se Kačići, Frankopani, Babonići i Šubići
Velikaške obitelji uzdizale dobivanjem zemljišta, te su neke na svojim posjedima uspostavili svoju upravnu i sudsku vlast
Dolazak Anžuvinaca
On je 1301. u Stolnom Biogradu okrunjen za kralja, čime je počela dinastija Anžuvinaca
Hrvatsko plemstvo je uspjelo staviti Karla Roberta na prijetstolje
Nakon smrti Andrije 3., koji je umro bez muških potomaka, hrvatsko plemstvo je na vlast htjelo staviti Karla Roberta, jer je drugi kandidat bio Mlećanin
Novi ratovi s Venecijom i Zadarski mir. Prostorno okupljanje hrvatskih zemalja
Treći put je Napao Veneciju jer nije poštovala mir, te njoj je nametnuo poreze od 7000 dukata godišnje
Drugi put je zajedno s Genovom pobijedio Veneciju i ona je bila poražena, pa je mirom u Zadru predala područje od Kvarnera do Drača
U prvome ratu je Ludovik krenuo osloboditi Zadar, ali nije uspio
Oslobađanje obale je dovelo do gospodarskog razvoja i osnivanja hrvatske ratne mornarice
Anžuvinci su prirodno bili orijentirani moru, te su težili osloboditi Dalmatinske gradove i otoke
Istra između Venecije i Habsburgovaca
U 14. stoljeću su se Habsburgovci umiješali u sukobe za Istru. Već u 15. stoljeću su držali Kvarner, Rijeku i Kastvu
Početkom 9. stoljeća, Istra je potpala pod Franački utjecaj. Od 11. stoljeća Mlečani su napadali Istru, a u 13. su završili s osvajanjima
Na početku, slveni su živjeli u unutrašnjosti, a Romani na obalama poluotoka, ali su se kasnije svi izmiješali
Dubrovnik između Venecije i Ugarsko-Hrvatskog kraljevstva
Mlečani su ograničavali njegov trgovački razvoj, tako da se on preusmjerio na kopnenu trgovinu sa Srbijom i Bosnom
Zadarskim Mirom je Dubrovnik prešao pod Ugarsko-Hrvatsku vlast, ali se ona nije uplitala u njegove unutarnje poslove.
Krajem 12.. stoljeća je prešao pod Normansku vlast, a početkom 13. pod Mletačku vlast
Pri kraju 9. stoljeća je čak izdržao 15 mjeseci arapske opsade, Nakon čega je potpao pod Bizantsku vlast.
Dubrovnik je nastao od romanskih izbjeglica iz Cavtata i Slavenskih doseljenika. On je već u 9. stoljeću bio utvrđen.
Početkom 15. stoljeća Dubrovnik se počeo nazivati republikom. Kasnije se Dubrovnik podredio Osmanlijama, ali ni oni nisu dirali unutarnju samoupravu i slobodu grada
Centralizam Anžuvinaca i njegove posljedice
Okrenuo se razvoju novčarstva, trgovine, rudarstva. Donio je i poreznu reformu kojom je imao više prihoda
Prvo je zamijenio Područje uz Cetinu, Sinj i Klis za područje uz Krku, Zatim je nastavio mijenjati manje bitne posjede s hrvatskim velikašima, koji su popuštali
Ojačao je moć nižeg plemstva, čime je ono prešlo na njegovu stranu
Ludovik 1. Veliki je nastavio očevu politiku, te je težio uspostavi čvrste središnje vlasti
Unutarnje borbe je iskoristio bosanski ban Stjepan 2. Kotromanić, koji je prisvojio Hlivno, Imotu, Glamoč i Duvno. Mlečani su također stavili dalmatinske gradove pod svoju vlast