Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Hrvatska u razvijenom kasnom srednjem vijeku (12. - 16. st.) (Dinastija…
Hrvatska u razvijenom kasnom srednjem vijeku (12. - 16. st.)
Dinastija Arpadović (1102. - 1301.)
Bela III: (1172. - 1196.)
uveo čast hrvatskog hercega
obnašao ga netko iz kraljevske obitelji
suvladar Hrvatske
želi time približiti ugarsku vlast
ostvaruje trajnu vlast nad gradovima izmežu Zadra i Splita
dao je Frankopanima - Modrušku županiju
Stjepan III. (1162. - 1172.)
Bizant se nametnuo za gospodara u znatnom dijelu Dalmacije
Emerik (1196. - 1204.)
Venecija se domogla Zadra 1202. - IV. križarski rat
Gejza II. (1141. - 1162.)
Bela II. Slijepi (1131. - 1141.)
nakratko mu Venecija uzima Dalmaciju
Stjepan II. (1116. - 1131.)
Andrija II. (1205. - 1235.)
počinje kovati nova
Zlatna bula 1222.
ograničio svoju vlast
slobodni kraljevski gradovi
uvodi 2 bana
slavonski ban
primorski ban
1225.g. dao je Frankopanima Vinodol
priznao Veneciji pravo na Zadar
Koloman (1095. - 1116.)
supruga - normanska princeza iz južne Italije
šalje vojsku da je dočeka u Biogradu
prolaze kroz Gvozd - Petar Snačić ubiijen
Sukob s bratom Almošem
1102.g. izabran za kralja
Pacta conventa
zavladao večinom dalmatinskih gradova
priznao komune
Bela IV: (1235. - 1270.)
dvostruka krunidba - nakon njega je nema
provala Mongola - 1241.
Zlatna bula - 1242.
slobodni kraljevski grad - Gradec
Ladislav I. Arpadović (1077. - 1095.)
Borba za prijestolje nakon smrti Stjepana III.
Petra Snačić i hrvatski velikaši
1091.g.
pohod na Hrvatsku zaustavljen
Zagrebačka biskupija
1094.g.
oslonac vlasti
Almoš - postavljen kao kralj osvojenog područja
nije uspio održati područje
županije uređene po ugarskom načelu
Ladislav IV. (1272. - 1290.)
Andrija III. (1290. - 1301.)
nema muškog potomka
nakon njega dolazi dinastija Anžuvinca
Stjepan V. (1270. - 1272.)
Dinastija Anžuvinaca (1301. - 1386.)
Dinastički rodovi
Kačići
sjedište Omiš
Neretvanska keneževina, Hvar, Brač
knezovi Krčki
od 1430. - Frankapani
Modruška županija, Vinodol, Senj
Babonići
južno od Save i Kupe
Šubići (knezovi Bribirski)
najmočniji vladar Pavao I.
"ban Hrvata i gospodar Bosne"
samostalno ratuje protiv Mlečana
zaleđe Zadra i Šibenika, Bribir, Ostrovica, Nin, Trogir, Omiš, Split; šibenik
se nazivaju Zrinskima
Karlo Martel (1290. - 1295.)
okrunjen u Napulju 1290.g.
Pavao I. - traži potvrde posjeda
Karlo Robert (1301. - 1342.)
krunidba u Stolnom Biogradu
uveo - prihode od poreza trgovine i rudnika
kovanje stalnog nova
nakon smrti Pavla I. - Mladen I. vlada posjedom Šubića
Venecija zagospodarila gradovima istočne jadranske obale
nastoji uvesti centralističku vlast
Ludovik I. Veliki (1342. - 1382.)
jačanje središnje kraljevske vlasti
dobiva Nelipac
Šubići predaju Ostrovicu u zamjenu za Zrin
razvoj novčarskog gospodarstva
podupiru razvoj slobodnih kraljevskih gradovo
poticaj rudarstva, kovanje zlatnog novca
niže plemstvo
kraljevski vitezovi
Ratovi s Venecijom
rat (1345. - 1346.)
krenuo u pomoć Zadru
rat (1356. - 1358.)
široka akcija protiv Venecije
Zadarski mir (18.2.1358.)
Mlečani se odričiu svih prava na Dalmaciju
rat (1378. - 1381)
mir u Torinu (1381.)
Venecija plača godišnji danak od 7000 dukata
poštovati odluke Zadarskog mira
Dubrovnik
poč 13.st. mora prihvatit Mletačku vlast
društvo podijeljeno u 3 staleža
vlastela
zasnivali bogatstvo na trgovini
pučani
obični stanovnici grada
veliko vijeće
senat
malo vijeće
gradski knez
trgovina između Italije i balkanskih zemalja
podređuje se Osmanlijama
Istra
u 13.st. pada pod Mlečane
pada pod utjecaj francuskih kraljeva
na vrhu uprave mletački knez
unutrašnjosti vlada Sveto Rimsko Carstvo
Marija (1382.)
Elizabeta Kotromanić
vlada umijesto Marije jer je maloljetna
borba za vlast (1383. - 1385.)- Karlo Drački I Elizabeta
borba završava Elizabetinim napušanjem vlasti
Karlo Drački (1382. - 1386.)
Elizabeta ga 1386. daje ubiti
izbija nova pobuna
uhvatili Mariju i Elizabetu
na prijetolje dolazi Ladislav Napuljski
Žigmund Luksemburški oslobađa Mariju
Borba za prijetolje
Ladislav Napuljski
slabi vlast
krunidba u Zadru
ugarsko-hrvatski kralj
Prodaja Dalmacije 1409.
prodaje ju mletačkom duždu za 100 000 dukata
Ostaju pod Mletačkom vlasti sve do njezine propasti
Žigmun Luksemburški
jača vlast
porazila pobunjenike kod Dobora
krvavi križevački sabor
vodi 2 neuspješna rata da vrati Dalmaciju
Tvrtko - iskorištava priliku
proširio svoju vlast na veliki dio Hrvatske
opsanost od Turaka
Hrvatska gubi "vrata u svijet"
prvi turski prodori
novi sustav obane
tabori - (hrvatski, slavonski, usorski) - zametak Vojne krajine
Vladislav I. Jagelović - poraz kod Varne
do kraja 17.st. Turci u ofencivi
Osmanske provale u Hrvatsku
Matijaš I. Korvin (1485. - 1490.)
izabran za ugarsko-hrvatskog kralja
centralisrička država s jakom kraljevskom vlašću
reforma poreznog sustava protiv velikaša
protivnici - Frankopani
porazio ih i uzeo Senj za obranu od Osmanlija i Mlečana
urota protiv Korvina
Ivan Česmički i Ivan Vitez od Sredine - poraženi
od 1483. do 1490.
primirje s osmanskim sultanom
1495.
Ivaniš Korvin - hrvatski ban
pad Bosne
rat protiv Osmanlija
papa Pio II.
sjeverna Bosna
Jajačka banovina
Srebrenik
Srebrenička banovina
Srebrenička banovina
pada pod Osmanlijama
Jajačka banovina
pada pod Osmanlijama
Dinastija Jagelovići
Vladislav II. (1490. - 1516.)
9.9.1493.
Bitka kod Krbavskog polja
Osmanlije pobjeđuju i zarobljavaju i odvode Emerika Derenčina u Istambul
1511.
osmanska vojska zauzima Modruško područje
1513.
osmanska vojska zauzima područje između Cetine i Imotskog
Ivan Karlović
brani prostor južno od Velebita
Petar Berislavić
brani prostor između Cetine i Jajca
Ludovik II. bitka na Mohačkom polju
Feudalna anrhija
Bitka na Mohačkom polju 1526.
Sultan Sulejman II.
zauzeo Beograd
osvojio Beograd, Slavoniju i Srijem
kolovoz 1526.
Osmanlije osvojile Osijek, Vukovar i Srijem
Ludovik II. se utapa u potoku za vrijeme svog bijega
Depopulacija i migracija
prirodne nelagode - oskuda i glad te osmanska opasnost
Društveni i gospodarski odnosi hrvatskog srednjovjekovlja
seoske općine
seljaci
osnovna jedinica
selo
zgon
ždrijeb
komputacija
prijelaz s radnog i neutralnog davanja na novčano
seljačko stanovništvo
kemtovi
želiri ili inkvili
gornjaci
slobodnjaci
predijalci
Pobune i nemiri
buna u Splitu (1398.)
buna na Hvaru (1510.)
pučani htijeli sudjelovati u vlasti hrvatske komune
predvodio Matija Ivanić
buna u Zadru (1345. - 1346)
seljačka buna (1573.)
uzroci
pogoršavanje položaja seljaka od početka 16.st.
potiskivanje kmetova iz trgovine
povećanje daća
Ambroz Gubec - seljački kralj
seljačka vojska poražena
Gubec pogubljen