Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKA U OSVIT MODERNOGA DOBA (APSOLUTISTIČKE REFORME (Naglo se povećao…
HRVATSKA U OSVIT MODERNOGA DOBA
NOVI ASPOLUTIZAM
Kralj Franjo Josip I. nastojao je ustrojiti snažnu HM, ali u donošenju reformskih mjera nije se osvrtao na povijesna prava i državotvornu tradiciju pojedinih naroda unutar Monarhije.
prosinca 1851.g. donošenjem Silvestarskog patenta ukinut je ustav i uveden novi austrijski apsolutizam ili neoapsolutizam.
Kralj Franjo Josip I.
Austrijski apsolutizam bio je vojnobirokratski centralizam koji je podupirao gospodarsku modernizaciju države, ali je u njoj sprječavao i svaku političku djelatnost.
Vladar je bio nositelj cjelokupne državne moći, a njome je upravljao iz Beča uz savjetovanje ministarskog vijeća.
Banska vlada je 1854.g. pretvorena u carsko-kraljevsko Namjesništvo.
Hrvatska je podijeljena na 5 okružja na čelu s predstojnicima.
Započinje germanizacija koja je usporila razvoj nacionalnog pokreta.
Provodili su je apsolutistički činovnici, u Ugarskoj nazvani Bachovim husarima, a u Hrvatskoj bahovcima.
Nosili su zelenu odoru koja je nalikovala odori ugarskih konjanika - husara.
Zabrana isticanja hrvatske trobojnice.
APSOLUTISTIČKE REFORME
Naglo se povećao broj činovnika.
Uglavnom stranci: Nijemci, Česi i Slovenci.
Činovničke poslove mogao je obavljati samo onaj tko se znao služiti njemačkim jezikom.
Mnogi su bili prognani i bili prisiljeni na emigraciju u strane zemlje (npr. Eugen Kvaternik).
Politički život je potpuno zamro - onemogućeno svako društveno djelovanje i sloboda tiska.
1853.g. donesen je Patent o zemljišnom rasterećenju, čime je seljak postao vlasnikom posjeda koji je obrađivao.
Naknadu plemićima isplaćivala je država, a seljak je zemlju otplaćivao zajedno s porezom.
Općim građanskim zakonikom iz 1852.g. za Hrvatsku i Slavoniju uvedena je jednakost pred zakonom i poreznim obvezama.
Izgradnja pučkog i moderniziranog srednjeg školstva povoljno su djelovali na budući narodni razvoj.
Na poticaj bana Jelačića Zagreb je 1850.g. postao jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina.
Za prvog gradonačelnika izabran je Janko Kamauf 1851.g.
Janko Kamauf
Ban Josip Jelačić
Tri faze ukidanja kmetstva u Hrvatskoj i Slavoniji
UZDIGNUĆE ZAGREBAČKE BISKUPIJE
Bulom Pape Pija IX. Urbi primum plaenit od 11. prosinca 1852.g. otvorena je i crkvena neovisnost Hrvatske od Ugarske.
Papa Pio IX.
Zagrebačka biskupija uzdignuta u čast nadbiskupije.
Postala metropolitansko središte hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine.
Biskup Juraj Haulik ustoličen je 8. svibnja 1853.g. za prvog zagrebačkog nadbiskupa.
Juraj Haulik
RAZVOJ KULTURE I ZNANOSTI
1850.g. Ivan Kukuljević Sakcinski osnovao Društvo za povjestnicu jugoslavensku.
1851.g. Kukuljević je pokrenuo izdavanje Arkiva za povjestnicu jugoslavensku.
Ivan Kukuljević Sakcinski
1850.g. Kraljevska akademija u Zagrebu uzdignuta u modernu Pravoslavnu akademiju.
1851.g. u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku pronađena je Bašćanska ploča.
Jedna od najdragocjenijih glagoljskih spomenika hrvatskoga srednjovjekovlja.
Bašćanska Ploča
Bogoslav Šulek - njegov rad je omogućio pisanje znanstvenih djela i na hrvatskom jeziku.
Bogoslav Šulek
1950.g. Bečki dogovor: Vuk Stefanović Karadžić; hrvatski i slovenski kulturni radnici
Vuk Stefanović Karadžić
Ante Starčević se suprotstavlja velikosrpskom negiranju hrvatske povijesti i identiteta.
Ante Starčević
