Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKA U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEN VIJEKU (DOLAZAK ARPADOVIĆA…
HRVATSKA U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEN VIJEKU
DOLAZAK ARPADOVIĆA
Ladislav I. Arpadović (1077-1095.)
borba za prijestolje
1091.
razjedinjeni hrvatski velikaši
Petar Snačić
Zagrebačka biskupija
osnovana 1094.
češki biskup Duh
oslonac vlasti
Hrvatska pod Arpadovićima
Dalmacija, Hrvatska, Slavonija
pod jednim kraljem
njima upravlja ban
uređene županije
na čelu župan
Koloman (1095.-1116.)
supruga nomadska princeza iz Italije
poslao vojsku u Biograd 1097.
u bitki kod Gvozda poginuo Snačić
sukob s Almošem
nije mogao odma preuzeti vlast
sporazum s hrvatskim velikašima
priznaju ga za kralja
okrunjen u Biogradu 1102.
Pacta conventa
nije vjerodostojna
Dalmacija
Koloman
pravo na unutarnje samostalno upravljenje
Mlečani povlastii velik dio Dalmacije
Bela II. Slijepi
preoteo Dalaciju do 1180.
Bizant se nametnuo velikom djelu Dalmacije i H rvatske
osvojivši ih od Stjepana III.
Bela III.
osvojio trajnu vlast između Zadra i Splita
uveo čast hrvatskog hercega
Andrija II.
odrekao se Zadra 1216.
Andrija II.
kovao novac slabije kvalitete
podmiruje dugove
pobuna plemstav
Zlatna Bula 1222.
ograničio svoju vlast
u korist plemstvu
slobodni kraljevski gradovi
Varaždin
1209.
Vukovar
1231.
Virovitica
1234.
Samobor
1242.
Petrinje
1240.
Križevci
1252.
Gradac
Zlatna bula
1242.
kraljevi potiču razvoj da se napuni blagajna
izravnopod kraljevskom vlasti te župana i feudalnih gospodara
građani biraju sudca i upravu
DOLAZAK ANŽUVINACA
uspon velikaških obitelji
Kačići
Neretvanska kneževina
sjedište vlasti u Omišu
knezovi Krčki
Frankopani
Hrvatsko primorje
Babonići
Slavonija
ponovno se uzdižu potkraj XIV. st.
kao knezovi
Šubići
najsnažniji dinastički rod
Pavao I.
doživotna banska čast
proširio vlast do bosne
nasljeđuje ga sin Mladen II.
samostalno ratovali protiv Mlečana
poomgli Šibeniku da osnuje biskupiju
Mladen II.
velikaši se bune proiv njega
Karlo Martel
nećak Ladislava VI.
dobio podršku od Šubića
nakon smrti nasljeđuje ga sin Karl Robert
Karl Robert (1301.-1342.)
hrvatsko plemstvo se opredjeljuje za anžuvinsku dinastiju
bori se za učvršćenje vlasti
okrunjen 1301.
pobijedio Mladena II. Šubića
Venecija zagospodarila gradovima na istočnoj obali
Slavonskim saborom ojačao moć nižeg plemstva
banu dodijelio sudke ovlasti
Ludvik I. Veliki (1342.-1382.)
politika jačanja središnje vlasti
suprostavljaju se velikaši
zaposjeo posjede kneza Nelipsa
Knin i ostali gradovi na rijeci Krci
Šubići
predali Ostrovicu
nazvali se Zrinskima
smirenje plemstva omogučuje
razvoj novčarskog gospodarstva
podupire razvoj slobodnih gradova i trgovišta
potiču rudarstvo
porezne reforme
poveo tri rata protiv Venecije
Prvi (1345.-1346.)
krenuo u pomoć Zadru
Drugi (1356.-1358.)
mir u Zadru 1358.
mletački dužd odrekao se prava na Dalmaciju
Treći
mlečani se ne drže odrebi
mir u Torinu 1381.
godišnji danak zadru od 7000 dukata
prošrio vlast od Baltika do Sicilije
dobio poljsku krunu
uspostavio Bugarsku banovinu
Dubrovnik
početkom XIII. st prihvatili Mletačku vlast
tri osovna staleža
vlastela
Veliko vijeće
pučani
obični stanovnici grada
trgovačke kolonije
priznali vlast ugarsko-hrvatskog kralja
potkraj XIV. ili početkom XV. st
nazivaju se republikom
plaćaju danak Osmanlijama
Istra
od 804. pod utjecajem Franačkih careva
od XIII. st. Mlečani upravljaju lučkim gradovima
unutrašnja Istra pod Svetim Rimskim carstvom
u XIV. st Hasburgovci osnivaju Pazinsku kneževinu
DRUŠTVENO POLITIČKA PREVIRANJA
Ludvila I. nasljeđuje maloljetna kćer Marija
pobuna hrvatskih velikaša
Žigmund Luksemburški
Marijin zaručnik
suzbio pobune
okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja 1387.
jača svoju vlast uz pomoć Frankopana
porazio pobunjenike kod Dobora 1394.
pogubio neke hrvatske velikaše
krvavi križevački sabor nako bjjega iz pritvora
svrgnuo Stjepana s prijestolja
doveo Tvrtka II.
poveo dva neuspješna rata protiv Venecije
ponovno osvojio većinu dalmatinskih gradova
Ladislav Napuljski
kralj hrvatske i Dalmacije
Hrvoju dodjeljuje bansku čast
Ivaniša Hrvoja imenuje za svog namjesnika
okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja
Hrvoju Vučiću dodjeljuje naslov splitskoga hercega i namjesnika u Hrvatskoj
mletačkom duždu prodao kraljevska prava na Dalmaciju
Tvrtko
bosanski kralj
proširio vlast na velik dio Hrvatske
nasljedio ga Stjepan Dabiša
ne želi ulaziti u sukob s Žigmundom
hrvatskim i dalmatinskim banom proglašava Hrvoja Vučića Hrvatinića
OSMANSKE PROVALE I ORGANIZACIJA OTPORA
borbe za nasljedstvo
Matijaš Korvina
izabran za ugarsko-hrvatskog kralja
nastoji stvoriti centraliziranu državu
reforma poreznog sustava protiv velikaša
Fridrik III. Hasburški
pad Bosne
papa Pio II. neuspješno pozivao europske države u rat protiv Osmanlija
Osmanlije osvojile Bosnu
kralj Matijaš stvara obrambeni protuosmanski sustav
Matijaš zauzeo sjevernu Bosnu
zauzeo Srebrenik
Senjsku kapetaniju
JAGELOVIĆI
Vladislav II.
nasljeđuje Matijaša
vlada zajedno s velikašima
ukinuo poreznu reformu
nasljedio ga sin Ludovuk II.
odustao od organiziranog otpora Osmanlijama
Krbavska bitka 1493.
potučena hrvatska plemićka vojska
hrvatski ban Emerik Derenčin zarobljen
Daljna obrana Hrvatske
Ivan Karlović branio prostor južno od Velebita, posebno Zadar
Petar Berislavić branio prodor Osmanlija u Hrvatsku preko korvinskog obrambenog sustava
knez Bernadin, Krsto i Vuk Frankopan tražili pomoć od pape
Mohačka bitka 1526.
sukob Sultana II. i Ludovika II. Jagelovića
Osmanlije zauzele Osijek, Vukovar i Srijem
SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA DRŽAVA
Ban Kulin (1180.-1204.)
ponašao se kao samostalni vladar
Bosna se prostirala od Drine do Grmeča
Ban Stjepan II. Kotromanić (1322.-1353.)
sudjelovao u borbama protiv Šubića
udvostručio opseg Bosne
uspon trgovine
Kralj Stjepan Tvrtko I. (1353.-1391.)
po majci pripadao Šubićima
okrunio se za kralja 1377. ("za kralja Srbljem, Bosni, Primorju i Zapadnim stranama")
trgovina se poboljšala
Osmanlije
pobijedio ih Vlatko Vuković
bosna plaća godišnji danak 1432.
Stjepam Tomašević prekida plaćanje danka
plemići priznali Osmanlije
Hercegovina poprima naziv nakon što se Stjepan Vučić prozvao hercegom
Katarina Kosača
posljednja bosanska kraljica
udovica Stjepana Tomaševića
umrla 1478. nakon prognaništva u Rim