Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKA U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM VIJEKU (12.st.-16.st.) (CRKVA…
HRVATSKA U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM VIJEKU (12.st.-16.st.)
ARPADOVIĆI (1102. - 1301.)
Koloman (1095. - 1116.)
u Biogradu 1097. porazio Petra Snačića
Pacta conventa ("zaključeni ugovor")
u Biogradu okrunjen za hrvatskog kralja
personalna unija - Hrvatska i Ugarska
1105.g. zauzima dalmatinske gradove (Zadar, Split, Trogir)
dodijelio im samopravu
oslobodio ih plaćanja danka
sustav komuna
nejedinstven razvoj Hrvatske
Bela III.
uveo čast hrvatskoh hercega
vratio gradove koji su bili pod vlasti Mlečana od Zadra do Splita
12.st.
Andrija II.
1222.g. Zlatna Bula(ograničenje svoje vlasti)
odriče se prava na Zadar u korist Mlečana
imenovanje slavonskog i primorskog bana
Varaždin - slobodan kraljevski grad
13.st.
Ladislav I. Arpadović (1077. - 1095.)
dio plemstva ga dovodi na vlast nakon smrti Stjepana III. Trpimirovića
okuplja vojsku i kreće preko Drave do Like
biskupija u Zagrebu
uredio županije u Slavoniji po Ugarskom načelu
borba za prijestolje s Petrom Snačićem
postavlja Amoša za kralja na hrvatskim područjima - nije se uspio održati
Bela IV.
bježi pred provalom Mongola (Tatara)
stvaranje utvrđenih gradova
1242.g. Gradec Zlatnom Bulom dobiva status slobodnog kraljevskog grada
13.st.
uspon plemićkih obitelji
Hrvatska - Kačići, Nelipići, Šubići, knezovi Krčki
Slavonija - Babonići, grofovi Gorjanski
urbanizacija
razvoj gradova, obrta, trgovine
slobodni kraljevski gradovi
vvlastita samouprava
samo vlast kralja
obveza održavanja utvrda
građani osobno slobodni
Varaždin, Vukovar, Samobor, Gradec
ANŽUVINCI (1301. - 1386.)
kandidati za ugarsko-hrvatsko prijestolje još tijekom života Andrije III.
Karlo Martel
nećak Ladislava IV.
1290.g. okrunjen za kralja
umire
Šubiči podržavali Anžuvince, Kačići i Babonići podržavali Andriju III.
Karlo I. Robert (1301.-1342.)
1301.g. okrunjen u Stolnom Biogradu krunom sv.Stjepana
označuje dolazak nove dinastije - Anžuvinaca
cilj oslabiti Šubiće kako bi učvrstio svoju vlast
Mladen II.
bitka kod Blizna
ban Ivan Babonić napada i pobjeđuje
poraženi Šubići
Ludovik I. Veliki (1342.-1382.)
sukob s Nelipićima
Šubići 1347. predaju Ostrovicu u zamjenu za Zrin (Zrinskima)
novčarsko gospodarstvo, rudarstvo, porezne reforme
oslonac na niže plemstvo - kraljevski vitezovi
tri rata protiv Venecije
mirom u Zadru 18.veljače 1358. mletački dužd se odriče prava na Dalmaciju
mirom u Torinu 1381. mletački dužd obvezao se na plaćanje godišnjek danka od 7000 dukata
proširio područje vlasti od Baltika do Sicilije
došao u posjed poljske krune, savezništvo s Bosnom, privremena vlast u Napulju, Bugarska banovina
Dubrovnik
početak XIII.st. tijekom IV. križarskog ratapod vrhovnom vlasti Mletačke republike
podijela društva
vlastela (patricijat)
pučani
obični stanovnici grada
upravni sustav
Veliko vijeće
Malo vijeće + knez
vijeće umoljenih - senat
posrednik trgovačkih poslova između Italije i balkanskih zemalja
priznao vrhovnu vlast ugarsko-hrvatskog kralja
krajem XIV. ili početkom XV.st. Dubrovnik se počeo nazivati republikom
trgovačke kolonije, trgovina
DRUŠTVENO-POLITIČKI ODNOSI
dinastičke borbe
smrt Ludovika I. Anžuvinca
prijestolje kćeri Mariji (majka Elizabeta Kotromanić)
oslonac ugarski palatin - Nikola Gorjanski
protudvorski pokret - braća Ivan i Pavao Horvat, Ivan Paližna, hrvatski ban Stjepan Lacković
Marija se odrekla krune
kralj Karlo Drački
ubijen urotom
pobunjenici postavili novog kralja - Ladislav Napuljski (1386.-1414.)
Marijin zaručnik Žigimund Luksemburški 1387. okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja
Žigimundova vojska prislila pobunjenike na povlačenje u Bosnu, porazila ih kod Dobora 1394.
bitka kod Nikopolja
krvavi križevački sabor
pobunjenici 1403.g. pozivaju kralja Ladislava Napuljskog, okrunjen u Zadru za ugarsko-hrvatskog kralja
namjesnik Hrvoje Vukčić Hrvatinić
1408.g. Žigimundov pohod na bosnu
slom ustanka
gubitak Dalmacije
Ladislav Napulsjki 1409. mletačkom duždu prodaje svoja kraljevska prava na Dalmaciju za 100 000 dukata
do 1420.g. Mlečani osvojili dalmatisnke gradove
samo Dubrovnik i dalje priznaje ugarsko-hrvatskog kralja za vrhovnika
Hrvatska gubi ulogu pomorske države
gospodarski zastoj gradova
početak razjedinavanja hrvatskih zemalja
glavni grad mletačke Dalmacije - Zadar u kojem je stolovao generalni providur
gradski statuti usklađeni s mletačkim zakonima
cijela pomorska trgovina dalamtinskih gradova usmjerena prema Veneciji
OSMANSKE PROVALE U HRVATSKOJ
Matijaš I. Korvin
1458.g. nasljeđuje ugarsko-hrvatskog kralja Ladislava V.
pripadnik srednjeg plemstva
reforma poreznog sustava usmjerena protiv velikaša
urota protiv Matijaša - neslaganje s njegovim apsolutističkim težnjama
Ivan Vitez od Sredne
Ivan Česmički
papa Pio II.poznati humanist Enea Silvio Piccolomini, neuspješni poziv u rat protiv Osmanlija
obrambeni protuosmanski sustav
Jajačka banovina
Srebrenička banovina
Senjska kapetanija
Jagelovići
Vladislav II. (1490.-1516.)
ukinuo poreznu reformu
Ludovik II. (1516.-1526.)
odustali od organiziranog otpora osmanskom nadiranju, prepustili je Hrvatskoj
Krbavska bitka
nove osmanske provale na hrvatski teritorij
Matijaš Korvin s osmanskim sultanom sklopio primirje
9.rujna 1493. gubitak hrvatske plemićke vojske na Krbavskom polju
hrvatski ban Emerik Derenčin zaorbljen i odveden u Istanbul
obrana Hrvatske
Ivaniš Korvin
ban Ivan Karlović
branio prostor južno od Velebita, posebice Zadar
biskup Petar Berislavić
novac za obranu davali su Hrvatski sabor i papa
branio prostor između Cetine i Jajca
knez Bernardin Frankapan 1522. sabor u Nurnbergu
upozorio na opasnost od Osmanlija koja prijeti Hrvatskom Kraljevstvu i Svetom Rimskom Carstvu
Krsto Frankapan
tražio pomoć za Hrvatsko Kraljevstvo od pape Hadrijana VI.
Vuk Frankapan
govor protiv Osmanlija na saboru u Augsburgu 1530.g.
Mohačka bitka 1526.g.
Sulejman II. zauzeo Beograd
sukob s Ludovikom II. Jagelovićem na Mohačkom polju
Ludovik II. Jagelović gubi
raspad Hrvatsko-ugarske države
depopulacije i migracije
prirodne nepogode, oskudica i glad, osmanska opasnost
SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA DRŽAVA
ban Kulin (1180.-1204.)
priznavao vrhovnu ugarsku vlast, ali se ponašao kao samostalni vladar
Bosna se prostirala od Drine do Grmeča
Prijezda I. (1250.-1287.)
sredinom XIII.st. ugarski kralj Bela IV. poveo rat protiv Bosne
prevlast trajala do kraja XIII.st., širenje vlasti Šubića
ban Stjepan II. Kotromanić (1322.-1353.)
sudionik u borbama koje su slomile vlast Šubića
proširio opseg Bosne
razvoj rudarstva, a zatim trgovine
jačao moć bosanskog plemstva u svoju korist
kralj Stjepan Tvrtko I.
pripadao Šubićima
1377.g. okrunio se "za kralja Srbljem, Bosni, Primorju i Zapadnim stranama"
1390.g. prozvao se kraljem Raške, Bosne, Hrvatske, Dalmacije i Primorja
izniman gospodarski razvoj Bosne
Osmanlije
Vlatko Vuković pobjedio Osmanlije
od 1432. Bosna plaća goišnji danak Osmanlijama
Stjepan Tomaš i Stjepan Tomašević
Stjepan Tomašević otkazao plaćanje danka
bosanski plemići priznali osmansku vlast
Stjepan Vukčić Kosača proglasio se Hercegom, a njegov posjed Hercegovinom
Katarina Kosača - posljednja bosanska kraljica
CRKVA BOSANSKA
u srednjovjekovnoj bosanskoj državi
razvila se u okrilju Katoličke Crkve
poredak
djed
gosti
hiže - redovničke zajednice
ne čelu starci
pristaše Crkve bosanske
krstjani i krstjanice
vjernici
mirski ljudi
iznimno važan rad dominikanaca i franjevaca
Bosanska vikarija
djelovali i pravoslavni svećenici
ahd-nama (povelja)
DRUŠTVENI I GOSPODARSKI ODNOSI HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA
feudalizam
osnovna jedinica posjeda - selo(villa)
alodijalna zemlja
kmetska selišta
obrađivano
neobrađivano
zemljoradnički odnosi
težaštine
kmetstvo
komuntacija
kmetovi, želiri ili inkvalini, gornjaci, slobodnjaci, predijalci