Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Slavonija u 19. stoljeću i životni put Josipa Kozarca (Život Josipa…
Slavonija u 19. stoljeću i životni put Josipa Kozarca
Život Josipa Kozarca
rođen je u Vinkovcima 1858. godine
majka ga je odgojila sama
završio gimnaziju u Vinkovcima
predstavnik je seoske i psihološke novele u razdoblju hrvatskoga realizma
obolio od tuberkuloze i umro u Koprivnici 1906.
studira šumarstvo u Beču
od 1879. služi kao šumar po različitim mjestima Slavonije, uređuje šumarski list.
djeluje na prijelazu iz 80-ih u 90-e godine 19. stoljeća, predstavlja drugo razdoblje realizma u Hrvatskoj – psihološki realizam.
Književno stvaralaštvo
u mladosti piše ljubavne i domoljubne pjesme, ubrzo i komedije
započinje s novelističkim radom
niz seoskih novela
Mrtvi kapitali (1889.)
Među svijetlom i tminom (1891.)
Biser Kata
i druge
treće razdoblje
prevladavaju uglavnom psihološke novele sa ženskim likovima
Moj djed
Tena
Tri ljubavi
Tri dana kod sina
Oprava
i druge
Tematika
poznat kao pisac Slavonije i slavonskoga mentaliteta obrađuje:
socijalne i ekonomske probleme (Mrtvi kapitali)
staleški i nacionalno otuđene ljude (Tri dana kod sina)
slavonsko selo: prodor kapitala, raslojavanje sela, razbijanje patrijarhalnih odnosa, pauperizacija seljaka i nemoral (Tena).
jedan od prvih naših pisaca koji je uspio literarno oživjeti ženske likove, dati im obilježje individualnih osobnosti.
potkraj života, bolestan i gluh, Kozarac se sve više osamljuje, okreće sebi i svojim osobnim problemima, sve se više udaljuje od kritičkoga realizma kao metode
počinje pisati psihološke novele
Dona Ines
Tri ljubavi
Oprava
i druge
pjesnik rada, prirode, sela i oštar kritičar malograđanstva, birokracije i svećenstva.
Slavonija u 19. stoljeću
problemi i promjene
društveno-politički
emigracija Hrvata, doseljavanje stranaca (Mađari, Česi, Nijemci)
socijalno-ekonomski
puno neobrađene zemlje, veliki porez, mala plaća
psihološko-moralni
puno prostitucije, pijanstva, lijenosti i zabave
Kozarac u svojim djelima oslikava Slavoniju i njezin mentalitet u vrijeme kada se rastajala s krajiškim uređenjem.
vrlo bogata zemlja, ali s mnogo „mrtvoga kapitala“: veliki prostori neobrađene zemlje, primitivan način obrađivanja, seljaci koji bježe u državne službe i postaju robovi tuđinaca za bijednu plaću, činovnici koji vole vanjski sjaj, zabave i reprezentacije
velike posjede u svojim rukama ima visoko plemstvo, većinom stranoga podrijetla, građansku klasu čini znatan dio stranaca.
seljački su posjedi prelaze u patuljasta gospodarstva i vise na rubu propasti
problem nataliteta, tj. odumiranj slavonskoga sela
Kozarac ne zapaža samo probleme hrvatskog društva, nego traži i putove njihova rješavanja.
strani kapitalisti i seljaci naseljavaju Slavoniju, postepeno se obogaćuju i potiskuju narodni element.