Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
RIBE KOŠTUNJAČE(slatkovodne) (hj (dijele na dva razreda koja se međusobno…
RIBE KOŠTUNJAČE(slatkovodne)
skupina riba s najvećim brojem vrsta od svih kralježnjaka
za razliku od hrskavičnjača, njihov kostur je sasvim ili bar dijelom okoštao, dakle ima nakupine kalcija
dijele na dva razreda koja se međusobno značajno razlikuju, mesoperke (Sarcopterygii) i zrakoperke (Actinopterygii)
Danas su mesoperke važne još samo zato (u tom razredu je danas 8 živućih vrsta), jer su među njihovim fosilnim pretstavnicima pretci današnjih kopnenih životinja (Tetrapoda).
No zrakoperke s oko 27.000 vrsta pretstavljaju 96% ukupne riblje faune. Još uvijek se kako u moru tako i u slatkim vodama otkrivaju nove vrste.
osnovno obilježje tijela koštunjača je koštani kostur
oblik tijela prilagođen je kretanju u vodi,najčešće je vretenast
repna peraja je glavni organ za pokretanje
uzduž tijela protežu se neparne peraje :jedna ili više leđnih,jedna podrepna,parne prsne i trbušne peraje
koža koštunjača prekrivena je tankim i savitljivim ljuskama koje nastaju u usmini .Ljuske su poredane poput crepova na krovu ,a mogu imati čeljasti ili okruglasti oblik
obojenost tijela koštunjača potječe od pigmentnih stanica(kromatofora)
kralježnica koštunjača sastavljena je od potpuno okoštalih kralježaka čiji gornji lukovi stvaraju cijev u kojoj je smještena kralježnična moždina ,a donji nastavci su spojeni s koštanim rebrima
u većini slučajeva oplodnja je vanjska,pri čemu mužjak sjemenom prelijeva jajne stanice-ikru koju je ženka ispustila u vodu
probavni sustav počinje usnom šupljinom u kojoj su zubi koji se mijenjaju cijelog života te mali jezik
unutarnja građa koštunjače
SRCE
CRIJEVO
JETRA
SPOLNA ŽLIJEZDA
CRIJEVNI OTVOR
MOKRAĆNI OTVOR
ŠKRGE
PLIVAĆI MJEHUR
ŽELUDAC
BUBREG
U HRVATSKOJ MEĐU NAJPOZNTIJE SLATKOVODNE KOŠTUNJAČE UBRAJAMO
ŠARAN
CYPRINUS CARPIO
Šaran je riba koja ima produljeno, debelo tijelo potpuno prekriveno ljuskama.
Šaran više voli vode stajaćice ili rijeke sporijeg toka, koje se ljeti jako zagriju.
Posebno su mu drage vode bogate vodenom vegetacijom, a podnosi maleni postotak otopljenog kisika u vodi.**
U prvim godinama života šarani rado žive u plovi, ali kada ostare veći primjerci pribjegavaju samotnjačkom životu.**
polažu od 120 000 do 130 000 jajašaca po kilogramu težine
može živjeti i do 30 godina života.**
Prema staništu, boja mu varira od bijelo zlatne do smeđe po leđima, a postaje svjetlija s bakrenim odsjajima po bokovima te završava više ili manje svijetlim trbuhom.
**
GRGEČ
PERCA FLUVIATILIS
vrsta je slatkovodne ribe
**Ima maslinastozelena leđa s tamnim poprečnim prugama (6 – 8), bokovi su svjetliji, trbuh je zelen do žut.
Poznat je i pod nazivima: Ostriž, Kostriješ i Bandar.**
Nastanjuje stajaće i tekuće vode s bujnom vegetacijom. Živi u grupi jedinki iste generacije.
Grgeč pripada među grabežljivce. Često tvori plove kojima napada druge ribe (krkuše, bodorke, uklije), ponekad i svoju vrstu.
Druga komponenta prehrane su beskralješnjaci (ličinke, crvi, rakovi) i riblja mlađ.
Mriješćenje se događa u proljeće od ožujka do lipnja, kada je temperatura vode oko 8° C. Ženke polažu jajašaca grupirana u dugim bijelim trakama (do 1 m) na podvodno bilje ili druge potopljene predmete.**
Masa jajašaca je neukusna drugim ribama i stoga zaštićena.**
SOM
SILURUS GLANIS
Somu se izgleda sviđaju mirne i duboke vode kao i spore i pravilne riječne vodene struje.
U mladosti jede plankton a kad odraste vrlo se brzo prilagođava prehrani grabežljivica. Ozbiljan oportunist, som se hrani i ribama i rakovima, školjkama i vodenim puževima.
U mladosti jede plankton a kad odraste vrlo se brzo prilagođava prehrani grabežljivica.**
Som se razmnožava između svibnja i srpnja
Inkubacija traje desetak dana tijekom kojih samo mužjak čuva i štiti jajašca. **
ŠTUKA
ESOX LUCIUS
Ima vretenasto tijelo i veliki je grabežljivac.
štuka ipak najviše voli mirne vode, spore tekućice bogate vodenom vegetacijom i pune raznih prepreka, potopljenih stabala, nasutog kamenja, korijenja…
Odmah po rođenju, mlađ se hrani planktonom i ličinkama raznih kukaca. Brzo rastu, u samo šest tjedana dosegnu 6 do 8 cm.
štuka se razmnožava od veljače na jugu, do svibnja na sjeveru. Ženke biraju plitka mjesta, bogata travom gdje, čim voda dosegne 10-11°C, polažu oko 20 000 jaja koja mužjaci odmah oplođuju.
POTOČNA PASTRVA
SALMO TRUTTA
vrsta ribe iz roda pastrva
Tijelo potočne pastrve je vretenasto prilagođeno brzim vodenim maticama u kojima živi.
Boja tijela je promjenjiva, varira od zelenkaste do smeđe, što prvenstveno ovisi o sredini u kojoj živi.
Potočna pastrva obitava u hladnim, kisikom bogatim planinskim rijekama i potocima, od Pirinejskog poluotoka pa sve do Skandinavije na sjeveru i Urala na istoku. Široko je rasprostranjena u Hrvatskoj i BiH.
Potočna pastrva je grabežljivica i hrani se svim manjim organizmima koji žive u vodi, od larvi vodenih kukaca pa do manjih riba.
1 more item...
LINJAK
TINCA TINCA
vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana
Linjak ima izdužen oblik i njegova koža je prekrivena debelom sluzi, te je zelene, tamno zelene do zlatno žute boje.
Nalazi se u mirnim vodama sa muljevitim dnom i gustom vegetacijom, širokim , dubokim i sporim rijekama, u rukavcima, u jezerima i ribnjacima s plitkim područjima ili rijekama bez struja.
On je pomalo društvena riba koja živi u malim skupinama ili pojedinačno. Zimi živi u stanju mirovanja, te se zakopava u mulj.
Njegova prehrana sastoji se od malih mekušaca, larvi kukaca, crvi i biljnih ostataka; to je riba koja iskapa s ustima opremljenim brkovima (osjetilne niti).
Mrijesti se od svibnja do srpnja, u mirnim vodama, plitkim, bogatim vodenim biljkama. Ženka ima od 300 do 800 tisuća jajašaca.
JEGULJA
ANGUILLA ANGUILLA
riba je iz porodice riječnih jegulja
Može živjeti jako dugo, do 88 godina
Kod nas, jegulja je najpoznatija na ušću Neretve, gdje se razvio cijeli niz specijaliteta. Prilikom pripreme jegulju treba dobro termički obraditi jer njena krv sadrži ihtiokemotoksine.
