Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
OPSKRBA I OBRANA NAŠEG ORGANIZMA (KRV (KRV ZNAČI ŽIVOT (važno je poznavati…
OPSKRBA I OBRANA NAŠEG ORGANIZMA
KRV
ZGRUŠAVANJE KRVI
nastali su raspadanjem velikih stanica pa ih s toga nazivamo pločicama
ZGRUŠAVANJE KRVI - zaštitni mehanizam kojim se sprečava gubitak krvi iz organizma ako nastane oštećenje krvne žile
zaslužni TROMBOCITI - krvne pločice
u zgrušavanju krvi važna bjelančevina FIBRINOGEN iz krvne plazme
KRVNE GRUPE
REZUS-FAKTOR (Rh-faktor) - drugi sustav krvnih grupa i može biti POZITIVAN (+) i NEGATIVAN (-). Osoba koja ima bjelančevinu rezus-faktor, imat će pozitivan Rh-faktor, i obrnuto
mogu biti i negativne
krvnu grupu određuju ANTIGENI koji se nalaze na membrani eritrocita
postoje četiri krvne grupe AB0: A, B, AB, 0
OBRANA ORGANIZMA
zaslužni LEUKOCITI - bijela krvna zrnca
ULOGA: brane tj. štite organizam od bolesti
njihov broj u krvi ovisi o zdravstvenom stanju organizma
dijele se na LIMFOCITE koji proizvode zaštitne tvari - ANTITIJELA
PRIJENOS KISIKA
ULOGA: prijenos plinova (kisik i ugljikov dioksid)
bjelančevina HEMOGLOBIN - daje crvenu boju eritrocitima pa i krvi
zaslužni ERITROCITI - crvena krvna zrnca
nemaju jezgru
SASTAV KRVI
bijela krvna zrnca (leukociti)
krvne pločice (trombociti)
crvena krvna zrnca (eritrociti)
krvna plazma
KRV ZNAČI ŽIVOT
važno je poznavati krvnu grupu i Rh-faktor i od davatelja i od primatelja
u Hrvatskoj se provodi dobrovoljno darivanje krvi. Svi koji imaju 18 i više godina mogu se dobrovoljno priključiti toj akciji. OSOBA KOJA DAJE KRV MORA BITI ZDRAVA
TRANSFUZIJA - unošenje krvi davatelja u krv primatelja
pri transfuziji se može dogoditi da davatelj i primatelj krvi imaju različitu krvnu grupu, što dovodi do zgrušavanja primateljeve krvi i smrti primatelja
SVJETSKI DAN DARIVATELJA KRVI OBILJEŽAVA SE 14.lipnja
BOLESTI KRVI
SLABOKRVNOST ili ANEMIJA
dovodi do umora, blijede boje u licu, čestih vrtoglavica te im se često spava
najčešći uzročnik je nedostatak željeza u krvi te osobe koje piju tablete za poboljšanje željeza, moraju ih piti s vitaminom D
bolest pri kojoj krv ne može prenijeti dovoljne količine kisika do stanica
LEUKEMIJA
obilježje: povećan broj nezrelih stadija leukocita u krvi
zbog tog se poremećaja smanjuje sposobnost obrane organizma od bolesti
zloćudna bolest koja zahvaća leukocite
liječenje: KEMOTERAPIJA - sprečavanje bujanja nezrelih leukocita
ANTIBIOTICI - sprečavanje razvoja infekcija
SRCE, KRVNE ŽILE I KRVOTOK
KRVNI TLAK
mjeri se TLAKOMJEROM
RAZLIKUJEMO DVIJE VRIJEDNOSTI KRVNOGA TLAKA
2) vrijednost koja nastaje tijekom širenja klijetki, kad se one pune krvlju
1) povezuje vrijednosti koje nastaju pri stezanju lijeve klijetke, kada srce izbacuje krv u aortu
pritisak krvi na stijenke krvnih žila
normalan krvni tlak iznosi 120/80 mmHg ili 16/10,5 kPa
KRVOTOK
tri vrste krvnih žila: ARTERIJE, VENE i KAPILARE
KRVNE ŽILE prolaze kroz cijelo tijelo te tako donose krv do svih stanica i vraćaju je natrag u srce
ARTERIJE
GRAĐA: debeli sloj glatkih mišića
kada srce u njih utisne krv, rastežu se da bi je mogle primiti - PULSIRANJE (puls/bilo)
izvode krv iz srca i odvode je po cijelom tijelu
puls možemo osjetiti na vratu te na svim pregibima na tijelu (pazuh, zapešće ruku, prepone,...)
NAJVEĆA ARTERIJA U NAŠEM TIJELU JE AORTA - izlazi iz lijeve srčane klijetke
ARTERIJSKA KRV - sadržava kisik i svjetlocrvene je bolje
VENE
krv iz tijela odvode u srce (poput sile teže)
GRAĐA: mlohave te im elastičnost smanjena
VENSKI ZALISCI - sprečavaju vraćanje krvi
SAMO VENE KOJE SE ULIJEVAJU U SRCE NEMAJU ZALISKE
započinju u tkivima
VENSKA KRV - sadržava ugljikov dioksid i tamnocrvene je boje
KAPILARE
GRAĐA: uske - kroz njih prolaze eritrociti jedan za drugim
ULOGA: izmjena plinova između eritrocita i stanica u tkivima te izmjena hranjivih i otpadnih tvari
povezuju ogranke najsitnijih arterija i vena
najtanje krvne žile
MALI I VELIKI KRVOTOK
MALI (plućni) KRVOTOK
tok krvi između srca i pluća (SRCE (DK) --> PLUĆNE ARTERIJE --> PLUĆA --> PLUĆNE VENE --> SRCE (LPK))
ARETIJE u njemu provode VENSKU, a VENE ARTERIJSKU krv
ZAPOČINJE U DESNOJ KLIJETKI
VENSKA KRV - bogata ugljikovim dioksidom
ARTERIJSKA KRV - obogaćena kisikom
FUNKCIJA: oslobađanje organizma od ugljikova dioksida i obogaćivanje krvi kisikom
izuzetno važna veza između dišnog i krvožilnog sustava
VELIKI (tjelesni) KRVOTOK
iz aorte izvodi arterijsku krv prema tijelu
aorta se grana prema tijelu u sve tanje arterije - KAPILARE
ZAPOČINJE U LIJEVOJ KLIJETKI
KAPILARI - izmjena plinova i tvari sa stanicama u tkivima
tok krvi između srca i svih organa i tkiva u tijelu (SRCE (LK) --> AORTA --> STANCE --> VENA --> SRCE (DPK))
FUNKCIJA: dovođenje kisika i hranjivih tvari do svake stanice u tkivu (stanično disanje) i odvođenje ugljikova dioksida i otpadnih tvari iz stanica
KRVOTOK JE KOLANJE KRVI KROZ KRVNE ŽILE
SRCE
središnji dio prsne šupljine - između plućnih krila - građeno je od posebne vrste mišićnog tkiva - SRČANO MIŠIĆNO TKIVO
podijeljeno na LIJEVU i DESNU polovicu - svaka se sastoji od PRETKLIJETKE i KLIJETKE
između pretkijetki i klijetki se nalaze SRČANI ZALISCI - omogućuju strujanje krvi samo iz pretklijetke u klijetku
srce radi cijeloga života naizmjenično - STEZANJE-OPUŠTANJE PRETKLIJETKI I KLIJETKI
prosječni otkucaji odraslog čovjeka dok miruje su 60 do 80 otkucajau minuti
ZDRAVLJE SRCA I KRVOŽILNOG SUSTAVA
najčešća bolest koja uzrokuje smrt u Hrvata je SRČANI UDAR
SRČANI UDAR - panika, drhtanje, oduzimanje jedne strane tijela
LIMFNI SUSTAV
LIMFNI ČVOROVI
nakupine limfnoga tkiva uzduž limfnih žila
najveće nakupine limfnih čvorova su smještene u preponama, pazusima, na vratu, uz dišni i probavni sustav
djeluju kao mjesta pročišćivanja limfe i prepoznavanja uzročnika bolesti - u njima se nalazi najveća količina LIMFOCITA
svaka strana tvar koja uđe u organizam na bilo kojem mjestu, bit će prenesena do najbližih limfnih čvorova u kojima će je dočekati limfociti
KOŠTANA MOŽDINA
važna u stvaranju krvnih stanica pa tako i leukocita
iz nje krvne stanice dospijevaju u krv
LIMFOCITI kroz koštanu moždinu stižu u TIMUS i SLEZENU
tamo sazrijevaju pa postaju važni u obrani organizma od bolesti
LIMFNE ŽILE
započinju u prostorima oko stanica kao limfne kapilare
postupno se skupljaju i postaju veće limfne žlijezde
provode limfu i na kraju se u blizini srca ulijevaju u velike vene
građa nalik na vene - imaju zaliske koji sprečavaju vraćanje limfe
KRAJNICI (mandule)
nalaze se s lijeve i desne strane korjena jezika - na ulazu u ždrijelo
promjera su od 1 do 2 cm
veće nakupine limfnoga tkova
FUNKCIJA: zaštita od prodora u organizam stranih tvari udahnutih zrakom i unesenih hranom
LIMFNE ŽILE, LIMFNI ČVOROVI, KOŠTANA MOŽDINA, TIMUS (prsna žlijezda), SLEZENA i KRAJNICI
BRANIMO SE OD BOLESTI
STECANJE IMUNOSTI TIJEKOM ŽIVOTA
CIJEPLJENJE
umjetan način stjecanja imunosti
u organizam se unose male količine oslabljelih ili umrtvljenih uzročnika bolesti da potaknu imunost na strane bjelančevine
nakon što naš organizam dođe u dodir sa stranim bjelančevinama, on već ima pripremljenu obranu od bolesti
bolest se može pojaviti, ali i ne mora. ako se pojavi, bude u mnogo blažem obliku
životni vijek protutijela je različit
stječemo ju kad god smo u kontaktu s nekim antigenom (kad imamo ili prebolimo neku bolest)
PREPOZNAVANJE STRANIH BJELANČEVINA
kada organizam prepozna antigen, pokreće IMUNOSNU (obrambenu) REAKCIJU i stvara precifična antitijela
PROTUTIJELA
GLAVNA ZADAĆA: obrana organizma od stranih bjelančevina
za svaku stranu bjelančevinu potrebno je posebno protutijelo koje djeluje na načelu KLJUČ - BRAVA
nalaze se u krvi i u limfi
OBRAMBENE BJELANČEVINE
LIMFOCITI uspoređuju pripadaju li bjelančevine organizmu
STRANE BJELANČEVINE - ANTIGENI
VRSTE IMUNOSTI
UROĐENA IMUNOST
prva djeluje na antigene
rađamo se s njom
specifični leukociti - nalaze se u krvi i tkivima te mogu prepoznati i proždrijeti antigene (stanice, mikroorganizme, bjelančevine)
STEČENA IMUNOST
tek nakon prvog dodira s nekim antigenom limfociti u imunosnoj reakciji stvaraju specifična protutijela i tek tada može reagirati
može se stvoriti tijekom trudnoće, dojenja, prebolijevanjem bolesti ili cijeoljenjem
nastaje tijekom života
PREOSJETLJIVOST ILI ALERGIJA
ČESTI ALERGENI: pelud, prašina perje, životinjska dlaka, grinje, ubodi kukaca, lijekovi, hrana te različiti dodatci hrani i napitcima
mogu se pojaviti različite reakcije na pojedinim organima ili cijelom organizmu (može doći do gušenja te do smrti osobe koja je alergična na nešto)
ALERGEN - svaka strana bjelančevina koja izaziva alergijsku reakciju
ALERGOLOŠKO TESTIRANJE - kožno testiranje - na unutrašnju stranu podlaktice ili na leđa
pretjerana osjetljivost imunosnog sustava na određene strane bjelančevine
TIMUS, KOŠTANA MOŽDINA, LIMFNI ČVOROVI, SLEZENA, SVI LEUKOCITI i LIMFOCITI - djeluje po načelu prepoznavanja stranih bjelančevina
za našu IMUNOST prema bolestima odgovoran je naš IMUNOSNI SUSTAV - raspoređen je tako da djeluje u svakome trenutku na bilo koji dio tijela