Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Povijest hrvatskog jezika - od 16. do kraja 18. stoljeća (Sedamnaesto…
Povijest hrvatskog jezika - od 16. do kraja 18. stoljeća
Šesnaesto stoljeće
Djela na čakavskom narječju
M. Marulić
P. Hektorović
H. Lucić
B. Karnarutić
P. Zoranić
Dubrovačka književnost
Književnost na štokavskom narječju (uz čakavske elemente)
Š. Menčetić
M. Držić
Dž.Držić
Zlatno razdoblje dalmatinske književnosti (renesansa)
Druga polovica 16. st.
Prve tiskane knjige na kajkavskome
Prijevod knjige Decretum I.Pergošića (1574.)
Kronika kratka i Postila A. Vramca (kajkavsko narječje obogaćeno elementima štokavskog i čakavskog narječja)
KNJIŽEVNI KOINE – zajednički jezik kojim se služi veći broj ljudi različitih dijalekata
Prvi hrvatski rječnik
Faust Vrančić, 1595. u Veneciji
Rječnik pet najuglednijih europskih jezika
Talijanski
Njemački
Latinski
Dalmatinski
Mađarski
Sedamnaesto stoljeće
Bartol Kašić, isusovac
Pisac prve hrvatske gramatike: Institutionem linguae ilyricae libri duo u Rimu 1604.g.
Autor prvog cjelovitog prijevoda Biblije (ostala u rukopisu)
Zamire književna djelatnost na čakavskom narječju
Razvoj štokavske književnosti (štokavska ijekavica)
I. Gundulić
I. Bunić
J. Palmotić
Jezik ozaljskog književnog kruga
Književni koine
Osnovica jezika je trodijalektalna
Hibridni jezik
Razumljiv govornicima svih triju narječja
Ivan Belostenec
Najznačajniji leksikograf ozaljskoga kruga
Gazofilacij ili blago latinsko-ilirskih imena (1740.)
Juraj Habdelić
Kajkavski pisac
Sastavio prvi kajkavski rječnik
Dictionar ili reči slovenske (hrvatsko-latinski rječnik), u Grazu 1670.
Jakov Mikalja
Autor rječnika Blago jezika slovinskoga (hrvatsko-latinsko-talijanski), 1649.-1651.
Ističe da bi Hrvati za svoj književni jezik trebali uzeti štokavštinu
Pavao Ritter Vitezović
Smatra da treba stvoriti zajednički jezik na temelju sva tri narječja
Svaki fonem treba uvijek imati jedno i isto slovo
c za č, umjesto cs, ts
c za ć, umjesto ch, tj
Predlaže monografemski sustav (jedno slovo – jedan glas)
Spoznao da nema ujedinjenja Hrvata bez jezičnog ujedinjenja
Osamnaesto stoljeće
Ardelio Della Bella, talijanski isusovac
Objavljuje u Veneciji 1728. rječnik
Dizionario italiano, latino, illyrico (Talijansko-latinsko-ilirski rječnik)
Dodana mu je i kratka gramatika Hrvatskoga Jezika
Temeljio se na djelima dubrovačkih i dalmatinskih pisaca
Franjo Sušnik i Andrija Jambrešić
Objavili su Lexicon latinum interpretatione ilyrica (Latinski rječnik s obzirom na ilirski, njemački i mađarski) 1742.u Zagrebu
Preteča iliraca tezom da su kajkavski, čakavski i štokavski narječja istoga jezika
Time započinje proces oblikovanja suvremenoga standardnog jezika
Joakim Stulli
Objavio opsežan rječnik
Lexicon latino-italico-illyricum
Rječosložje ilirsko-talijansko-latinsko
Vocabolario italiano-ilirico-latino
Jezik
Matija P. Katančić, Matija A. Reljković, A.Kanižlić
Slavonski pisci
Biraju štokavsku (posavsku) ikavicu jer im se čini najsličnijoj dalmatinskoj i bosanskoj štokavici
M.P.Katančić
Prevodi Sveto pismo koristeći se štokavskom ikavicom (prijevod tiskan tek 1831.)
Filip Grabovac i Andrija Kačić Miošić
Dalmatinski pisci
Afirmirali štokavsku ikavicu
Gramatike
Blaž Tadijanović: Svašta pomalo iliti kratko složenje imena i riči u ilirski i njemački jezik
M.A.Reljković: Nova slavonska i nimačka gramatika