Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
VRSTE RIJEČI (PROMJENJIVE dodavanjem gram. morfema im se mijenja oblik,…
VRSTE RIJEČI
PROMJENJIVE
dodavanjem gram. morfema im se mijenja oblik, ali ne i osnovno značenje
IMENICE
riječi koje imenuju bića, stvari i pojave
dijele se na opće, vlastite , zbirne i gradivne
prema čovjekovu dodiru, razlikujemo stvarne i mislene imenice
SKLONIDBA /DEKLINACIJA IMENICA
a- sklonidba
(brod-0, brod-a)
(Mark-o, Mark-a)
(pamćenj-e,pamćenj-a)
e-sklonidba
(ptic-a, ptic-e)
(Ant-e, Ant-e)
(uj-o, uj-e)
i-sklonidba
(riječ-0, riječ-i)
gramatička su im obilježja rod, broj i padež
PRIDJEVI
riječi koje se dodaju imenicama da bi ih pobliže označile, njima se kazuju svojstva imenice uz koju stoje
Kakvo je što?
Čije je što?
Od čega je što?
OPISNI (kvalitativni)
izriču
svojstvo
:
Kakvo je što?
POSVOJNI (posesivni)
pridjevi izriču
pripadanje
:
Čije je što?
GRADIVNI (materijalni)
izruču
građu:
Od čega je što?
Opisni (kvalitativni)
pridjevi označuju različita svojstva.
Odnosni (relacijski)
pokazuju odnos prema onom što označuje riječ u pridjevnoj osnovi.
NEODREĐENI OBLIK PRIDJEVA
(Kakav?)
kao dio imenskog predikata (Dan je običan.)
-u genitivu svojstva (čovjek dobra sluha)
-pridjevi izvedeni sufiksima :
-ov
,
-ev
,
-ljev
,
-in
ODREĐENI OBLIK PRIDJEVA
(Koji?)
kao dio vlastitog imnena: Novi Vindoloski
-uz pokazne zamjenice: taj obični dan
-u nazivima:jednojezični rječnik
-pridjevi izvedeni sufiksima
-ći
,
-ji
,
-nji
,
-šnji
,
-ski/-ki
KOMPARACIJA PRIDJEVA
POZITIV (mlad)
KOMPARATIV (mlađi)
SUPERLATIV (najmlađi)
ZAMJENICE
zamjenjuju imenice ili upućuju na osobu, predmet, misao
PODJELA ZAMJENICA PO ZNAČENJU
osobne
ja, ti, on, ona, ono
mi, vi, oni, one,ona
posvojne
moj, tvoj, njegov, njezin, njen
naš, vaš, njihov
povratna
sebe, se
povratno-posvojna
svoj
pokazne
ovaj,taj,takav, ovakav, onolik, tolik
upitno-odnosne
tko, što, koji, čiji, kakav, kolik
neodređene
netko, nešto, sav, tkogod, bilo tko...
BROJEVI
riječi kojima se izriče koliko čega ima (glavni brojevi) i koje je što po redu (redni brojevi)
BROJEVNE IMENICE
po značenju su brojevi, po obliku imenice :dvojica, dvoje, oboje...
BROJEVNI PRIDJEVI
imaju značenje broja, a službu pridjeva :
dvoje
naočale
BROJEVNI PRILOZI
izriču približnu količinu nečega
PLEONAZAM
izricanje istog sadržaja istodobno dvama irazima : oko desetak
GLAGOLI
izriču radnju, stanje i zbivanje
GRAMATIČKE KATEGORIJE GLAGOLA
kategorija lica
kategorija broja
kategorija vremena
kategorija načina
kategorija vida ili aspekta
JEDNOSTAVNI GLAGOLSKI OBLICI
INFINITIV
neodređeni gl. oblik
-ti
ili
-ći
-pisati, peći
PREZENT
gl. vrijeme koje zriče sadašnjost
-am, -em, -im, -jem
pišem, pečem
AORIST
prošlo svršeno gl. vrijeme
-h,-0,-0. -smo, -ste, -še
-oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše
opisah, ispekoh
IMPERFEKT
prošlo nesvršeno gl. vrijeme
-ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu
-jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu
-ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu
pisah, pecijah
IMPERATIV
zapovjedni način zapovjedni način kojim se osim zapovjedi može izricati:
molba,
upozorenje, savjet, poticaj ili zabrana
piši, peci
imperativ nema 1. l. jd. jer ne možemo sami sebi naređivati
•3. l. imperativ tvori pomoću čestice „
neka
“
GLAGOLSKI PRIDJEVI
RADNI
gl. oblik kojim se izriče akitvno stanje rečenice
sudjeluje u tvorbi složenih gl. oblika
tvori se tako da se
infinitivnoj osnov
i
dodaju nastavci:
-o, -la, -lo / -li, -le, -la
pisao, pekao
TRPNI
gl. oblik kojim se izriče pasivno stanje rečenice
tvori se tako da se i
nfinitivnoj ili prezentskoj osnovi dodaju nastavci: -n, -na, -no
/ -ni, -ne, -na ili -t, -ta, -to / -ti, -te, -ta
.
-en, -ena, -eno / -eni, -ene, -ena
-jen, -jena, -jeno / -jeni, -jene, -jena
pisan, pečen
GLAGOLSKI PRILOZI
nepromjenjiva vrsta riječi nastala od glagola
Gl. prilog sadašnji (GPS)
3.l.mn. + nastavak -ći
pišući, pekući
Gl. prilog prošli (GPP)
inf
. ili
prez. osnova
+ nastavak
–(a)vši
opisavši, ispekavši
SLOŽENI GLAGOLSKI OBLICI
PERFEKT
složeno gl. vrijeme kojim se izriče prošlost, a tvori se pomoću
prezenta
pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (zadanog glagola)
pisao sam
pekao sam
PLUSKVAMPERFEKT
pretprošlo gl. vrijeme koje se tvori od
perfekta ili imperfekta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog
bijah pisao/ bio sam pisao
bijah pekao/bio sam pekao
FUTUR 1.
gl. vrijeme koje izriče budućnost, a tvori se od
prezenta
pomoćnog glagola htjeti i infinitiva zadanog glagola
ću pisati/pisat ću
ću peći/peći ću
KONDICIONAL 1.
pogodbeni način kojim se izriče neka pogodba, mogućnost, želja, uvjet
aorist pom. gl. BITI (bih, bi, bi ...) + gl. pridjev radni
pisao bih, pekao bih
KONDICIONAL 2.
pogodbeni način kojim se izriče radnja koja se mogla izvršiti u prošlosti
kondicional 1. pom. gl. BITI (bih bio ...) + gl. pridjev radni
bio bih pisao, bio bih pekao
NEPROMJENJIVE
PRILOZI
nepromjenjive riječi koje se najčešće
dodaju glagolima
označavaju okolnosti
vršenja glagolske radnje
VRSTE PRILOGA
prilog mjesta
(Gdje? Kamo? Kuda? Odakle?
Dokle? Otkud? Dokud?)
prilog vremena
(Kada? Otkad? Dokad?)
prilog načina
(Kako? Na koji način?)
prilog uzroka
(Zašto? Zbog čega?)
prilog količine
(Koliko?)
PRIJEDLOZI
riječi kojima se označuju
odnosi među bićima, stvarima i pojavama
mogu imati dva oblika:
k/ka
s/ sa
uz/uza
VEZNICI
riječi kojima se povezuju
dvije riječi,
dva skupa riječi ili dvije
rečenice
PRAVI VEZNICI
sastavni
: i, pa, te, ni, niti
rastavni
: ili
suprotni
: a, ali, nego, no, već
ostali
: da, dok, ako, jer, kao, premda,
mada, makar, iako ...
NEPRAVI VEZNICI
druge vrste riječi (ili
skupovi riječi) u ulozi veznika
odnosne zamjenice
: tko, što, koji, čiji ....
prilozi
: kada, gdje, kako, samo, jedino,
zato, stoga, dakle ...
čestice
: neka, li, ne
veznički skupovi
: budući da, zato što,
koliko god, s obzirom na to da, jedino što,
samo što ...
USKLICI
riječi kojima se izražavaju
različiti osjećaji, raspoloženja,
dozivanje,
poticanje ili oponašanje
zvukova iz
prirode
VRSTE USKLIKA
osjećaja i raspoloženja
: ah, aha, au, brr,
eh, hura, bravo, joj, jao, og, pih, uf ...
dozivanja i poticanja
: hej, hajde, halo,
mic, šic, gic, na, ej, iš ...
onomatopejski uzvici
: pljus, tres, buć,
bum, zum, mljac, hop ...
ČESTICE
riječi koje služe za
oblikovanje ili preoblikovanje
rečeničnoga
ustrojstva ili za isticanje
stava govornika
riječce ili partikule
VRSTE ČESTICA
upitne
: zar, li
potvrdne/niječne
: da, ne
zapovjedne
: neka
ostale
: evo, eto, eno, čak, god, put,puta,
se (čestica je kada se ne može zamijeniti sa
sebe)
modalne riječi
:tobože, uistinu,
dabome, doista, svakako, nipošto,zbilja,
upravo, navodno ...