Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Hrvatske zemlje u prvoj polovici 19. st (Hrvatska u doba Napoleonskih…
Hrvatske zemlje u prvoj polovici 19. st
Hrvatska u doba Napoleonskih ratova
Leopold II.
okrunio se za HU kralja
sazvao Hrvatski i Ugarski sabor
obnovio djelovanje županija
obnovio čast hrvatskog bana
drvo slobode-1794.
Ignjat Martinović- svećenik i sveučilišni profesor na čelu tajne organizacije za pokretanje građanske revolucije
1797.- Mir u Campoformiju
Ukinuta Mletačka Republika
Njezin prostor podijeljen između Francuske i Austrije
Austrija je dobila i Istru, Dalmaciju i Boku kotorsku
Mir u Požunu - Habsburgovci morali Francuskoj predati zapadnu Istru, Dalmaciju i Boku kotorsku (Napoleon priključio Kraljevini Italiji)
Zahtjev za ujedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvatskom
odbija ga Bečki dvor zbog straha od jačanja hrvatsko-ugarskog djelovanja monarhije
A. Marmont- prvi ušao na teritorij Dubrovnika
Dalmacija podjeljena na okružja
vojna uprava- A. Marmont, civilna- V. Dandolo
Jednakost svih građana pred zakonom
ukidanje feudalnih odnosa i starog ustroja
mjere protiv katoličke Crkve- ukinute bratovštine, oduzeto mnogo imovine, samostani raspušteni
licej- visoka škola
otvaranje gimnazija
dvojezične novine- Kraglski Dalmatin
gradnja cesta
službeno ukinuta Dubrovačka Republika
protivnici Francuske vlasti- svećensvo, plemići i seljaci
Dva ustanka: Poljički (1807.) i u južnoj Dalmaciji (1809.) od Zrmanje do Neretve
Mir u Schonbrunnu (1809.) Austrija Francuskoj predala preostali dio obale te izgubila izlaz na more
Ilirske pokrajine. sjedište Ljubljana
namjesnik- Marmont
izgradnja cesta (Lujzijanska)
poticao razvoj hrv. knjiž. jezika
Š. Starčević- dvije gramatike
1813.- Francuzi se povlače iz Ilirskih pokrajina i prepuštaju ih Austriji
Hrvatska u pretpreporodno doba
:
Biskup Maksimilijan Vrhovac
spajao prosvjetiteljski i kršćanski svjetonazor
politička djelatnost (banski namjesnik, od Campoformijskog mira zalagao se za sjedinjenje Dalmacije s banskom Hrvatskom)
kulturna djelatnost (pokrenuo tiskaru, tiskao svjetske i vjerske knjige, 1796. djelo ,,Temelji žitne trgovine" Josipa Šipuša, borba za latinski jezik, protiv mađarizacije)
park Maksimir
otvorio knjižnicu Metropolitana
gospodarska djelatnost (poticao trgovinu za spajanje kontinentalne Hrvatske i Rijeke, 1803. za izgradnju ceste Lujzijana)
preteča hrvatskog narodnog preporoda
politička i teritorijalna razjedinjenost
stvorila brojne kulturne, gospodarske i političke probleme u razvoju
neuspjeli pokušaj ujedinjenja banske Hrvatske i Dalmacije nakon Bečkog kongresa
Dalmacija- ,,krunska zemlja" i Kraljevina Ilirija
jezično pitanje: ne postoji standardizirani hrvatski jezik
posljedice razjedinjenosti
pojava regionalizma i autonomaštva (samo kajkavski dio banske Hrvatske se nazivao hrvatskim imenom)
negativan gospodarski razvoj (gospodarska modernizacija i sprječavanje standardizacije hrvatskog jezika)
oslabljela svijest o narodnom zajedništvu
snažan utjecaj susjednih naroda (mađarizacija i germanizacija)
prevladava poljoprivreda
slaba obrazovanost
slabo razvijeni gradovi
razvijeni gradovi na prometnim pravcima (Osijek, Sisak, Karlovac...)
u tim gradovima novi sloj uspješnog građanstva
A. Adamić iz Rijeke predstavnik novog sloja osnovao tvornicu papira 1821. (1833. parni stroj)- početak industrijske proizvodnje
obitelj Vraniczany
mađarski hegemonizam
posljedica oblikovanja mađarske nacije (ciljevi:jedinstvena Mađarska država, nametanje mađarskog jezika, gospodarsko podčinjavanje...)
Sabor u Požunu 1790. i Požunski sabor 1825.-1827.
austrijski apsolutizam (Metternichov) ,,kočijaš Europe" zbog kreiranja europskih političkih odnosa
tajne policija, cenzura, kontrola političkog života i germanizacija
Hrvatski sabor nije sazvan
Hrvati prihvatili mađarski jezik obaveznim predmetom u školama (austrijski pritisak)
Bečki dvor podržavao hrvatsku borbu za autonomiju
otpor 1830. J. Kušević ,, Iura municipalia..."
pitanje jezika: nacionalno i političko pitanje, borba protiv odnarođivanja i određivanje municipalnih prava Hrvatske
Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja, prijedlog
pravopisne reforme po uzoru na češki pravopis, objavljena na njemačkom i hrvatskom
Gaj je u Zagrebu okupio intelektualni krug iliraca koji pišu na ilirskom jeziku
Janko Drašković, Disertacija, prvi hrvatski politički program napisan na štokavskom
narječju kao uputa zastupnicima u Požunu
zahtjev za stvaranjem Iliričkoga kraljevstva
Ilirski pokret- Hrvatski narodni preporod
Novine Horvatzke (širenje političkih ideja, 1836. na štokavštini, s knjiž. prilogom Danicza Horvatszka, Slavonszka i Dalmatinszka)
,,Horvatska Domovina" Antun Mihanović- Ilirske narodne novine i Danica ilirska (1843. Narodne novine)
Hrvatsko- slavonsko gospodarsko društvo
Matica ilirska od 1874. Matica hrvatska
čitaonice 1838. prva u Varaždinu
svibnja 1843. I.K. Sakcinski drži prvi zastupnički govor u hrv. saboru
Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja, prijedlog
pravopisne reforme po uzoru na češki pravopis, objavljena na njemačkom i hrvatskom
ilirski pokret - stvaranje moderne hrvatske nacije
Disertacija, J. Drašković, prvi politički program
,,Velika Ilirija" - banska Hrvatska, Vojna krajina, Dalmacija, slovenske zemlje i Bosna
ciljevi: potrebe modernizacije Hrvatske i prelaska iz feudalno u građansko društvo
okupljanje hrvatskih zemalja u jednu kulturnu cjelinu
ujedinjenje svih hrvatskih zemalja
borba protiv mađarizacije i germanizacije
razvoj zajedničkog književnog jezika
razvoj zajedničke nacionalne svijesti
nositelji : inteligencija i građanstvo i dio plemstva
osnivanje prvih politički stranaka
Horvatsko- vugerska stranka (mađaroni)- za uniju Ugarske i Hrvatske, mađarski jezik, konzervatizam
Narodna ilirska partija (ilirska narodna stranka)- teritorijalno sjedinjenje hrv. zemalja, očuvanje municipalnih prava, samostalna hrv. vlada
Preporodno doba: oblikovanje hrvatske nacionalne ideje (pod ilirskim nazivom), procvat
kulture na hrvatskom jeziku, nastanak hrvatskih kulturnih ustanova
Ilirski pokret težio je stvoriti zajednički jezični standard i politički okvir za sve južnoslavenske narode
Srpanj 1845. krvoproliće na Markovu trgu u Zagrebu (srpanjske žrtve), povodom izbora
za skupštinu Zagrebačke županije izbili su oružani sukobi između narodnjaka i mađarona
umiješala se vojska, 13 mrtvih i više desetaka ranjenih, ban Franjo Haller dao ostavku, banski namjesnik – biskup Juraj Haulik
Listopad 1847. posljednje zasjedanje Hrvatskog sabora kao staleškog sabora,
jednoglasno je odlučeno da će službeni jezik u Hrvatskoj i Slavoniji postati hrvatski
Austrijska vladavina u Dalmaciji i Istri tijekom prve polovice 19. st
-1822. Rijeka stavljena pod vlast ugarske krune kao odijeljeni dio
-Pazinski okrug- od Istre do kvarnerskih otoka (uprava Trsta)
-1825. Trst odjeljen od Primorja (autonomija)
-ujedinjenje tršćanskog i riječkog dijela Istre s kvarnerskim otocima (Pazin)
-1816. Dalmacija- ,,krunska zemlja"
na čelu general Franjo Tomašić (civilna i vojna vlast)
-Zemaljska vlada
-podjela na okruge, kotare i općine
-nedostatak skolovanih ljudi- činovnici
-službeni jezici: njemački i talijanski
-uvođenje austrijskih zakona- ukinuti gradski statuti i gradska autonomija u Dalmaciji i Istri
-Austrijsko primorje- tršćanska i riječka oblast
-1816. ušlo u sastav Kraljevine Ilirije
-Austrijsko primorje- novonastala Istra s Goričkom pokrajinom
-1828. bula pape Lava XII. - preuređenje biskupijskih granica
-sloboda trgovine i plovidbe- razvoj gradova
-otvaranje kulturnih i prosvjetnih institucija
-otvaranje modernog vodovoda 1838.
-preko Splita obnovljena trgovina s Bosnom 1845.
-talijanizacija stanovništva
-hrvatski jezik- ruralno, talijanski- urbano stanovništvo
-1833.- Austrijski Lloyd- parabrodarsko društvo
-lakše putovanje, 1844. -izletnička parabrodarska linija (Trst-Poreč-Rovinj-Pula-Rijeka)
-turizam
-car Ferdinand I. ukida seljačku tlaku 1834. i prestaje se s običajem batinanja kao kazne
-glagoljaška tradicija- očuvala bogoslužja
-ukidanje glagoljaškog i uvođenje latinskog
-Mali Lošinj - 1802.slanje pisama Sv. Stolici i dvoru u Beču
-1818. austrijske vlasti zabranile rad glagoljaškim notarima
-1819. zabranile privatne glagoljaške škole
-snažno razvijanje regionalnih osjećaja- prepreke kulturnom i političkom sjedinjenju
-Nikola Tomasseo, 1841. - ,,Scintille"
-Ante Kuzmanović, 1844. - časopis ,,Zora Dalmatinska"
-brojni intelektualci se okupili oko časopisa (Š. Starčević)
Hrvatske zemlje u revolucionarnim zbivanjima 1848. - 1849.
revolucija u Beču 13.3.1848.
-12 točaka zahtijevanja
zahtjevi: suverenost i samoopredjeljenje s jedne strane, a liberalne promjene s druge
Josip Jelačić
pristaša Narodne stranke
postavljen za bana, promaknut u generala Vojne krajine
namjesnik Rijeke i Dalmacije
travanj 1848. prekida veze s Ugarskom i postavlja Bansko vijeće
ukida kmetstvo
...
Što su tražila ,,Zahtijevanja"?
ujedinjenje Dalmacije i Vojne krajine s Banskom Hrvatskom
osnivanje hrv. narodne vojske
uvođenje hrv. jezika u javnu upravu i školstvo
J. Jelačića za bana
društvene promjene (ukidanje feudalizma, jednakost...)
...
Jelačiću dan privremene ,,dikatotrske" ovlasti
snažan utjecaj mađarona u Slavoniji, otpor Hrvatskom saboru
Jelačić učvršćivao veze u Slavoniji
Ljudevit Gaj u Zagrebu saziva Narodnu Skupštinu
25.3.je prihvatila ,,zahtijevanja naroda" sastavljena u 30 točaka
prvi zastupnički sabor (05. lipnja 1848.)
pravo glasa prema imovinskom cenzusu
virilno plavilo- omogućilo izravni ulazak crkvenim dostojanstvenicima u Sabor
zastupnici izabrani na parlamentarnim izborima
Sabor potvrdio odluke o raskidanju veza s ugarskom, ukidanje opće obveze poreza
rujna 1848. Jelačić prelazi Dravu kod Varaždina s više od 35 tis. hrvatskih vojnika i ušao u Međimurje
rujna sukob Jelačića s mađarskom vojskom kod Pakozda
Jelačić krenuo prema austrougarskoj granici
Rothova vojska 7. listopada pala pod mađarsko zarobljeništvo
-1848. Jelačić proglašen gubernatorom Rijeke i namjesnikom Rijeke
Jelačić pomaže u gušenju revolucije u Beču
-siječanj 1849. Jelačić i Windischgratz zauzimaju Budimpeštu
car Franjo Josip I. u ožujku 1849. proglasio oktroirani ustav
poništio liberalne stečevine koje je donjela revolucija
Hrvatskoj priznata neovisnost o Ugarskoj
Jelačić ga progalsio u banskoj Hrvatskoj
Jelačić gubi političku vlast, preuzimaju austrijski činovnici
Jelačić ,,nagrađen" poniženjem
usporedbe s Europom
ukidanje feudalnih odnosa
pravo glasa, uključeni građani
modernizacija gospodarstva
politički život, prve stranke