Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKE ZEMLJE U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA (ZNAČAJNI DOGAĐAJI (Mir u…
HRVATSKE ZEMLJE U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA
ISTAKNUTE OSOBE
Janko Drašković
Izdao „Disertaciju“ – prvi politički program na hrv. jeziku
Stavove temeljio na idejama francuskih prosvjetitelja
Budućnost Hrvatske vidio u okviru „Kraljevstva Velike Ilirije“
Postavio temelje za razvoj modernog građanskog društva
Josip Jelačić
Imenovan hrv. banom i glavnim vojnim zapovjednikom
Donio novi izborni zakon na zasjedanju Sabora 1848.
Prekinuo državnopravne odnose s Ugarskom
Proglasio ukidanje kmetstva u Banskoj Hrvatskoj
Andrija Ljudevit Adamić
predstavnik građanskog sloja društva
Rijeku želio pretvoriti u kulturno središte
poticao izgradnju brodova i cesta
otvorio tvornicu papira (početak ind. razvoja)
Franjo Josip I.
U ožujku 1849. proglasio oktroirani ustav
Poništio liberalne stečevine, Hrvatskoj priznao neovisnost
Učvrstio vlast i centralistički organizirao Habs. Monarhiju
Ignjat Martinović
na čelu hrvatskih građana, časnika i svećenika
zalagatelj za pokretanje građanske revolucije
stavove temeljio na jakobinskim idejama
SLIČNOSTI I RAZLIKE
Politički cilj Hrvata bio je želja za uspostavom vlade odgovorne Saboru i banu. Njemačka je u isto vrijeme htjela uvođenje ustava koji bi ju učinio carevinom. Možemo reći da su ciljevi tih dviju zemalja bili različiti, jer bi njihovim ostvarivanjem one postale drukčije državno uređene.
Jedna od reformi bana Jelačića za vrijeme revolucija bila je ukidanje kmetstva u Banskoj Hrvatskoj. U tome vidimo sličnost i kod ostalih europskih zemalja, jer su Mađarska i Italija također isticale ukidanje feudalnih odnosa.
Jedan od važnijih nacionalnih ciljeva u Hrvatskoj bio je postići ujedinjenje Dalmacije i Vojne Krajine s Banskom Hrvatskom. Taj cilj možemo usporediti s Italijom u vrijeme revolucionarnih zbivanja, jer su Talijani također htjeli svoje zemlje ujediniti i osloboditi se habsburške vlasti.
PROBLEMI
Metternichov apsolutizam
djelovanje policije, cenzure i tajnih agenata
gušio svaki pokušaj obnove političkog života
odbijao sazivanje Hrvatskog i Ugarskog sabora
onemogućio donošenje odluka plemstvu
Mađarski hegemonizam
nametanje mađarskog jezika kao službenog
ukidanje hrvatske državnopravne posebnosti
gospodarsko podčinjavanje hrvatskih zemalja
Nepovoljan položaj građana
nemogućnost sudjelovanja u vlasti
slabo razvijen urbani život
loša obrazovanost stanovništva
Snažni utjecaj germanizacije
izdavanje novina na njemačkom jeziku
doseljavanje stranih činovnika
studiranje Hrvata u njemačkim zemljama
Nepovoljan položaj seljaka
prisiljeni obrađivati zemlju i plaćati poreze
vrlo niske plaće i loši životni uvjeti
pod vlasništvom bogatih zemljoposjednika
UZROCI I POSLJEDICE
Događaj: nastanak političke stranke mađarona
Uzrok: zabrinutost protivnika ilirskog pokreta
Posljedica: mađarski jezik uveden u upravu i školstvo
Događaj: Josip Jelačić proglašen hrvatskim banom
Uzrok: Hrvatskoj potreban vođa za vrijeme revolucija
Posljedica: uvođenje novih reformi s ciljem napredovanja
Događaj: Mir u Campoformiju 1797.
Uzrok: Napoleon odlučuje osvojiti Veneciju
Posljedica: teritorij Mletačke Republike podijeljen između Austrije i Francuske
ZNAČAJNI DOGAĐAJI
Mir u Campo Formiju (1797.)
Mir u Požunu (1805.)
Ukidanje Dubrovačke Republike (1808.)
Osnivanje Kraljevine Ilirije (1816.)
Uvođenje mađarskog kao obveznog predmeta (1827.)
Početak djelovanja Ilirskog pokreta (1831.)
Disertacija – prvi moderni politički program (1832.)
Novine Horvatzke – prve novine na hrv. jeziku (1835.)
Krvoproliće na Markovu trgu (1845.)
Hrvatski jezik uveden kao službeni (1847.)
Josip Jelačić postaje hrvatski ban (ožujak 1848.)
Prekid državnopravnih odnosa s Ugarskom (19. travnja 1848.)
Ukidanje kmetstva u Banskoj Hrvatskoj (25. travnja 1848.)
Zasjedanje prvog zastupničkog sabora (lipanj 1848.)
Rat s Mađarima (rujan 1848. – kolovoz 1849.)
Proglašen oktroirani ustav (ožujak 1849.)