HRVATSKE ZEMLJE U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA

ISTAKNUTE OSOBE

Janko Drašković

Josip Jelačić

Andrija Ljudevit Adamić

Franjo Josip I.

Ignjat Martinović

SLIČNOSTI I RAZLIKE

PROBLEMI

na čelu hrvatskih građana, časnika i svećenika

zalagatelj za pokretanje građanske revolucije

stavove temeljio na jakobinskim idejama

predstavnik građanskog sloja društva

Rijeku želio pretvoriti u kulturno središte

poticao izgradnju brodova i cesta

otvorio tvornicu papira (početak ind. razvoja)

Izdao „Disertaciju“ – prvi politički program na hrv. jeziku

Stavove temeljio na idejama francuskih prosvjetitelja

Budućnost Hrvatske vidio u okviru „Kraljevstva Velike Ilirije“

Postavio temelje za razvoj modernog građanskog društva

U ožujku 1849. proglasio oktroirani ustav

Poništio liberalne stečevine, Hrvatskoj priznao neovisnost

Učvrstio vlast i centralistički organizirao Habs. Monarhiju

Metternichov apsolutizam

Mađarski hegemonizam

Nepovoljan položaj građana

Snažni utjecaj germanizacije

Nepovoljan položaj seljaka

Imenovan hrv. banom i glavnim vojnim zapovjednikom

Donio novi izborni zakon na zasjedanju Sabora 1848.

Prekinuo državnopravne odnose s Ugarskom

Proglasio ukidanje kmetstva u Banskoj Hrvatskoj

izdavanje novina na njemačkom jeziku

doseljavanje stranih činovnika

studiranje Hrvata u njemačkim zemljama

nametanje mađarskog jezika kao službenog

ukidanje hrvatske državnopravne posebnosti

gospodarsko podčinjavanje hrvatskih zemalja

djelovanje policije, cenzure i tajnih agenata

gušio svaki pokušaj obnove političkog života

odbijao sazivanje Hrvatskog i Ugarskog sabora

onemogućio donošenje odluka plemstvu

nemogućnost sudjelovanja u vlasti

slabo razvijen urbani život

loša obrazovanost stanovništva

UZROCI I POSLJEDICE

prisiljeni obrađivati zemlju i plaćati poreze

vrlo niske plaće i loši životni uvjeti

pod vlasništvom bogatih zemljoposjednika

Politički cilj Hrvata bio je želja za uspostavom vlade odgovorne Saboru i banu. Njemačka je u isto vrijeme htjela uvođenje ustava koji bi ju učinio carevinom. Možemo reći da su ciljevi tih dviju zemalja bili različiti, jer bi njihovim ostvarivanjem one postale drukčije državno uređene.

Jedna od reformi bana Jelačića za vrijeme revolucija bila je ukidanje kmetstva u Banskoj Hrvatskoj. U tome vidimo sličnost i kod ostalih europskih zemalja, jer su Mađarska i Italija također isticale ukidanje feudalnih odnosa.

Jedan od važnijih nacionalnih ciljeva u Hrvatskoj bio je postići ujedinjenje Dalmacije i Vojne Krajine s Banskom Hrvatskom. Taj cilj možemo usporediti s Italijom u vrijeme revolucionarnih zbivanja, jer su Talijani također htjeli svoje zemlje ujediniti i osloboditi se habsburške vlasti.

Događaj: nastanak političke stranke mađarona
Uzrok: zabrinutost protivnika ilirskog pokreta
Posljedica: mađarski jezik uveden u upravu i školstvo

Događaj: Josip Jelačić proglašen hrvatskim banom
Uzrok: Hrvatskoj potreban vođa za vrijeme revolucija
Posljedica: uvođenje novih reformi s ciljem napredovanja

Događaj: Mir u Campoformiju 1797.
Uzrok: Napoleon odlučuje osvojiti Veneciju
Posljedica: teritorij Mletačke Republike podijeljen između Austrije i Francuske

ZNAČAJNI DOGAĐAJI

Mir u Campo Formiju (1797.)

Mir u Požunu (1805.)

Ukidanje Dubrovačke Republike (1808.)

Osnivanje Kraljevine Ilirije (1816.)

Uvođenje mađarskog kao obveznog predmeta (1827.)

Početak djelovanja Ilirskog pokreta (1831.)

Disertacija – prvi moderni politički program (1832.)

Novine Horvatzke – prve novine na hrv. jeziku (1835.)

Krvoproliće na Markovu trgu (1845.)

Hrvatski jezik uveden kao službeni (1847.)

Josip Jelačić postaje hrvatski ban (ožujak 1848.)

Prekid državnopravnih odnosa s Ugarskom (19. travnja 1848.)

Ukidanje kmetstva u Banskoj Hrvatskoj (25. travnja 1848.)

Zasjedanje prvog zastupničkog sabora (lipanj 1848.)

Rat s Mađarima (rujan 1848. – kolovoz 1849.)

Proglašen oktroirani ustav (ožujak 1849.)