HRVATSKE ZEMLJE U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA
ISTAKNUTE OSOBE
Janko Drašković
Josip Jelačić
Andrija Ljudevit Adamić
Franjo Josip I.
Ignjat Martinović
SLIČNOSTI I RAZLIKE
PROBLEMI
na čelu hrvatskih građana, časnika i svećenika
zalagatelj za pokretanje građanske revolucije
stavove temeljio na jakobinskim idejama
predstavnik građanskog sloja društva
Rijeku želio pretvoriti u kulturno središte
poticao izgradnju brodova i cesta
otvorio tvornicu papira (početak ind. razvoja)
Izdao „Disertaciju“ – prvi politički program na hrv. jeziku
Stavove temeljio na idejama francuskih prosvjetitelja
Budućnost Hrvatske vidio u okviru „Kraljevstva Velike Ilirije“
Postavio temelje za razvoj modernog građanskog društva
U ožujku 1849. proglasio oktroirani ustav
Poništio liberalne stečevine, Hrvatskoj priznao neovisnost
Učvrstio vlast i centralistički organizirao Habs. Monarhiju
Metternichov apsolutizam
Mađarski hegemonizam
Nepovoljan položaj građana
Snažni utjecaj germanizacije
Nepovoljan položaj seljaka
Imenovan hrv. banom i glavnim vojnim zapovjednikom
Donio novi izborni zakon na zasjedanju Sabora 1848.
Prekinuo državnopravne odnose s Ugarskom
Proglasio ukidanje kmetstva u Banskoj Hrvatskoj
izdavanje novina na njemačkom jeziku
doseljavanje stranih činovnika
studiranje Hrvata u njemačkim zemljama
nametanje mađarskog jezika kao službenog
ukidanje hrvatske državnopravne posebnosti
gospodarsko podčinjavanje hrvatskih zemalja
djelovanje policije, cenzure i tajnih agenata
gušio svaki pokušaj obnove političkog života
odbijao sazivanje Hrvatskog i Ugarskog sabora
onemogućio donošenje odluka plemstvu
nemogućnost sudjelovanja u vlasti
slabo razvijen urbani život
loša obrazovanost stanovništva
UZROCI I POSLJEDICE
prisiljeni obrađivati zemlju i plaćati poreze
vrlo niske plaće i loši životni uvjeti
pod vlasništvom bogatih zemljoposjednika
Politički cilj Hrvata bio je želja za uspostavom vlade odgovorne Saboru i banu. Njemačka je u isto vrijeme htjela uvođenje ustava koji bi ju učinio carevinom. Možemo reći da su ciljevi tih dviju zemalja bili različiti, jer bi njihovim ostvarivanjem one postale drukčije državno uređene.
Jedna od reformi bana Jelačića za vrijeme revolucija bila je ukidanje kmetstva u Banskoj Hrvatskoj. U tome vidimo sličnost i kod ostalih europskih zemalja, jer su Mađarska i Italija također isticale ukidanje feudalnih odnosa.
Jedan od važnijih nacionalnih ciljeva u Hrvatskoj bio je postići ujedinjenje Dalmacije i Vojne Krajine s Banskom Hrvatskom. Taj cilj možemo usporediti s Italijom u vrijeme revolucionarnih zbivanja, jer su Talijani također htjeli svoje zemlje ujediniti i osloboditi se habsburške vlasti.
Događaj: nastanak političke stranke mađarona
Uzrok: zabrinutost protivnika ilirskog pokreta
Posljedica: mađarski jezik uveden u upravu i školstvo
Događaj: Josip Jelačić proglašen hrvatskim banom
Uzrok: Hrvatskoj potreban vođa za vrijeme revolucija
Posljedica: uvođenje novih reformi s ciljem napredovanja
Događaj: Mir u Campoformiju 1797.
Uzrok: Napoleon odlučuje osvojiti Veneciju
Posljedica: teritorij Mletačke Republike podijeljen između Austrije i Francuske
ZNAČAJNI DOGAĐAJI
Mir u Campo Formiju (1797.)
Mir u Požunu (1805.)
Ukidanje Dubrovačke Republike (1808.)
Osnivanje Kraljevine Ilirije (1816.)
Uvođenje mađarskog kao obveznog predmeta (1827.)
Početak djelovanja Ilirskog pokreta (1831.)
Disertacija – prvi moderni politički program (1832.)
Novine Horvatzke – prve novine na hrv. jeziku (1835.)
Krvoproliće na Markovu trgu (1845.)
Hrvatski jezik uveden kao službeni (1847.)
Josip Jelačić postaje hrvatski ban (ožujak 1848.)
Prekid državnopravnih odnosa s Ugarskom (19. travnja 1848.)
Ukidanje kmetstva u Banskoj Hrvatskoj (25. travnja 1848.)
Zasjedanje prvog zastupničkog sabora (lipanj 1848.)
Rat s Mađarima (rujan 1848. – kolovoz 1849.)
Proglašen oktroirani ustav (ožujak 1849.)