Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Josip Šokčević - hrvatski ban (Rođen je 7. ožujka 1811. u Vinkovcima.…
Josip Šokčević - hrvatski ban
Rođen je 7. ožujka 1811. u Vinkovcima.
Cijeli svoj životni vijek posvetio je vojnoj karijeri gdje je došao do čina podmaršala.
nakon završene vojne akademije u Bečkom Novom Mjestu, služio je u Lavovu gdje je poslan ta talijansko bojište tijekom austro-talijanskog rata (1848. - 1849.).
u ratu se posebno istaknuo u osvajanju Venecije te je promaknut u čin generala bojnika.
deset godina kasnije imenovan je podmaršalom te zamjenikom bana Josipa Jelačića.
Hrvatskim banom imenovan je 1860. god , nakon ukidanja neoapsolutizma , postao je i doživotnim članom Carevinskog vijeća te guvernerom Rijeke , a dobio je i naslov baruna.
kao ban zaslužan je za poticanje gospodarskog života, koje je prvo zahvatilo veće gradove - Zagreb, Karlovac, Rijeku, Vukovar, Osijek i Zemun.
u njegovu mandatu počinje gradnja glavnih željezničkih pruga.
Uz njegovu izdašnu pomoću Zagrebu je 1864. godine. organizirana Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba, a na veleposjedima u Slavoniji pojavljuje se prva mehanizacija u obradi polja.
To mu je donijelo popularnost u narodu tako da njegovim putovanjima kroz Hrvatsku narod piše transparente: “Dao Bog dao Šokčeviću bane, da nam sreća sad po Tebi svane, zdravo bane, zdravo diko naša, u Tebi je prava nada naša!”.
Jedna od povijesnih zanimljivosti je da je ban Šokčević u suradnji s Eugenom Kvarternikom pokušao ustrojiti Hrvatsku pravoslavnu crkvu radi očuvanja jedinog hrvatskog naroda, ali je taj pokušaj propao.
Počeo je uvoditi hrvatski kao službeni jezik u upravu i školstvo.
Na osnovi Listopadske diplome ban saziva najprije Bansku konferenciju od 55 hrvatskih uglednika da urede novi izborni zakon za hrvatsku.
I daju hrvatske prijedloge o preuređenju Habsburške Monarhije koji se mogu sažeti u cijelovita Hrvatska i federalna Monarhija.
Temeljem tih zahtjeva ban Šokčević je sazvao Hrvatski sabor 1861. i 1865. godine koji je trebao riješiti državnopravno pitanje Trojedne Kraljevine prema Ugarskoj i Austriji.
Podupirao je Samostalnu narodnu stranku na čelu s na čelu s Ivanom Mažuranićem koja je pokušavala sklopiti dogovor s Austrijom prije no što se ona nagodi s Ugarskom.
No isključivanjem Hrvatske iz pregovora o novom ustroju Monarhije i sklapanjem Austro-ugarske nagodbe (1867.) , bili su srušeni temelji politike Samostalne narodne stranke.
Razočaran razvojem događaja smatrajući da je izigran od strane bečkog dvora Josip
Šokčević je 1867. na vlastiti zahtjev razrješen banske časti, a sljedeće godine je i umirovljen.
Odselio se u Graz, zatim u Beč, gdje je i umro 1896. godine , u 86. godini života.
Krajem svibnja 2002. posmrtni ostatci bana Šokčevića preneseni su iz Beča u njegov rodni grad Vinkovce.