Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Druga moderna u hrvatskoj književnosti (1892. - 1916.) (DRAMA (Ranko…
Druga moderna u hrvatskoj književnosti
(1892. - 1916.)
okupljanje oko književnih časopisa
Krugovi (1952. - 1958.)
krugovi pojedinačnih, ali argumentiranih stavova koji su otvoreni prema različitostima i strpljivi prema suprotnostima
predstavnici
Nikola Milićević
Josip Pupačić
Vlatko Pavletić
Zvonimir Golob
Ivan Slamnig
Slavko Mihalić
Milivoj Slaviček
Slobodan Novak
Vlado Gotovac
Antun Šoljan
Irena Vrkljan
Vesna Krmpotić
Dalibor Brozović
Krsto špoljar
Čedo Prica
Dalibor Cvitan
obilježja poetike krugovaša
subjektivan pristup književnosti
pluralizam stilova
traženje poticaja u domaćoj književnoj baštini
ugledanje u suvremene strane uzore
književnost postaje prostorom traženja za novim estetskim uporištima
kozmopolitska orijentacija - ponovno uključivanje u europske književne tokove
prevode se Lorca, Whitman, Woolf i drugi pisci
uzori: Šimić i Ujević
DUH RAZDOBLJA: "Neka bude živost" - misao Vlatka Pavletića; urednika prvog broja Krugova
Razlog (1961. - 1968.)
nastavlja i produbljuje iskustva krugovaša
predstavnici
Igor Zidić
Vjeran Zuppa
Ante Stamać
Danijel Dragojević
Tonči Petrasov Marović
Dubravko Horvatić
Zvonimir Mrkonjić
Tonko Maroević
Zvonimir Majdak
značajke
nadogradnja ideologije "krugovaša"
intelektualizacija pjesništva
poistovjećivanje filozofije i književnosti
grafička i vizualna lirika
tematika
egzistencijalizam, paradoksalnost svijeta, iskustva beznađa i praznine
pojmovna poezija
časopis "Umjetnost riječi"
urednik - znanstvenik Zdenko Škreb
značaj
održavanje veze hrvatske književne javnosti sa suvremenim događanjima na području književne teorije
razvoj književne znanosti u Hrvatskoj
socrealistička poetika (1945. - 1952.)
politika nadgleda sve segmente društvenog života
kritika djela u suprotnosti s duhom socrealizma te njihovih autora
obilježja književnosti
veličanje socijalističke stvarnosti
obnova domovine
likovi opisani crno-bijelom tehnikom
postupne promjene
prekid veza između SFRJ-a i SSSR-a 1948.g.
slabiji utjecaj politike na umjetnost socrealizma
govor Petra Šegedina i Miroslava Krleže na Trećem kongresu književnika
zalaganje za slobodu umjetničke ekspresije
OBILJEŽJA POEZIJE
"slikovna" poezija
tematika
intimne teme
egzistencijalna problematika
stilska obilježja
elegičnost
slikovitost
metaforičnot
"pojmovna" poezija
tematika
filozofska
egzistencijalistička
stilska obilježja
jezik - instrument spoznaje
uzor - jezik filozofije
pesimizam
nekomunikativnost
hermetizam
"ludistička" poezija
razbijaju se jezične norme
govorni i šatrovački jezik
barbarizmi
PROZA
izrazito visoki estetski dometi
raznovrsnost tematskih i stilskih oznaka
EGZISTENCIJALISTIČKI ROMAN
reprezentativan prozni oblik
"moderno" strukturiran
monološko - asocijativna kompozicija
mnoge podvrste ( od romana ideja do romana-eseja)
predstavnici
Slobodan Novak
Vladan Desnica
Petar Šegedin
Ivan Slamnig : "Bolja polovica hrabrosti"
"PROZA U TRAPERICAMA"
"jeans" proza
poticaj - J. D. Salinger: "Lovac u žitu"
središnji lik
buntovnik ( odjeća, slang, rock,...)
ne uklapa se u (malo)građansku sredinu
osporava tradiciju
pripovijedanje
nepretenciozno
komunikativno
lišeno svakog intelektualizma
progovara o problemima gradske mladeži
DRAMA
Ranko Marinković
"Albatros"
"Glorija"
Marijan Matković
"Heraklo"
"I bogovi pate"
Antun Šoljan
teatar apsurda
angažirani teatar
Pero Budak
Fadil Hadžić
Napravio : Filip Miočić, 4. A