Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
REČENICE (SLOŽENE (ZAVISNO SLOŽENE REČENICE (uvrštavanje) (PREDIKATNA…
REČENICE
SLOŽENE
NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE(povezivanje)
RASTAVNE(ili)ispred njih se ne piše zarez.
Uči ili nećeš na izet.
SASTAVNE(i,pa,te,ni,niti) ispred njih se na pise zarez.
Rastopi čokoladu pa umoči u nju jagode.
ZAKLJUČNA(dakle,stoga,zato)ispred veznika zaključne rečenice se uvijek piše zarez.
Nisam naučila,zato ne smijem ići.
SUPROTNE(a ,ali,nego,no,već) ispred njih se piše zarez . U njima je sadržaj jedne surečenice suprotstavljen sadržaju druge.
Ona uči,ali zapravo gleda televizor.
ISKLJUČNE(samo,jedino,tek,jedino što,samo što,tek što) ispred njih se zarez uvijek piše.Kod nji se sadržaj jedne surečenice isključuje iz sadržaja druge.
Svi pričaju,samo ona šuti.
ZAVISNO SLOŽENE REČENICE (uvrštavanje)
PREDIKATNA
Rados je kada se družimo
Glavna surečenica nema potpuni predikat.
SUBJEKTNA
tko? što?
Tko rano rani,dvije sreće grabi.
Sibjekt je izražen zavisnom surečenicom.U glavnoj surečenici nema subjekta.
VREMENSKA: kad? od kad? do kad?
Kad mi je došla tetka iz Zagreba,naučio sam praviti palačinke.
Vremenska rečenica govori o nekom vremenu kada se nešto desilo.
OBJEKTNA : koga? što?
Vi pokazujete gdje mi je mjesto.
objektna rečenica odgovara na pitanja za akuzativ.
ATRIBUTNA: KOJI? KAKAV? ČIJI? KOLIK?
Vidjela sam bačenu uništenu knjigu.
Atributna rečenica je zanisna rečenica koja dopunjuje imenicu u glavnoj rečenici.
NAČINSKA :
kako? na koji način?
Kao što smo i predvidjeli,večera je prošla dobro.
U njoj zavisna surečenica govori na koji način se vrši radnja glavne surečenice.
MJESNA: gdje? kamo? kuda? dokle?
Gdje se vjetrovi sudaraju,prostire se moje mjesto pod suncem
zavisna surečenica izriče mjesto vršenja radnje u glavnoj surečenici.
UZROČNE: zašto? zbog čega?
Probudio sam ga jer moramo krenui na put.
zavisna surečenica govori uzrok zbog kojeg se dešava radnja u glavnoj surečenici.
NAMJERNE: zašto? radi čega? s kojom namjerom?
Stigao je novi glasnik da sve razjasni.
zavisna surečenika govori s kojom namjerom se dogodila radnja u glevnoj surečenici.
DOPUSNA
Doći ću svakako mada sam vrlo zaposlen.
zavisna surečenica dopušta sadržaj glavne rečenice iako se tomu protivi zavisna surečenica.Veznici: iako, makar, premda, mada…
POGODBENA
Kupio bih nov auto kada bih imao novca
Pogodbene se rečenice, ovisno o tome izriče li se njima stvarna, moguća ili nestvarna pogodba, dijele na stvarne, moguće i nestvarne.
REČENIČNI NIZ (bezveznička)
Djeca zavrištala,pustila užeta i pobjegla u hram
JEDNOSTAVNE
PROŠIRENA (S+P+dodatci)
Danas je jako toplo.
NEPROŠIRENA (S+P) rečenica
sadrži samo subjekt i predikat
Ja učim.