Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
VREMENSKO RASLOJAVANJE JEZIKA (HISTORIZMI (nazivi za negdanje dijelove…
VREMENSKO RASLOJAVANJE JEZIKA
• S obzirom na vremensko raslojavanje
leksik na prijelazu
pasivni sloj leksika
aktivni leksik
ZASTARJELICE
Kapetanović kao ključnu razliku između zastarjelice i arhaizma ističe postojanje kontinuiteta: zastarjelica ga ima (dok ne bude napuštena), a arhaizam ga nema. Leksičkim zastarjelicama Kapetanović dodaje i strukturne zastarjelice – zastarjele riječi ili konstrukcije koje nisu arhaizmi (prezent: dadnem/dadem, aorist: dadoh, imperfekt: dadijah, imperativ: dadni)
Samardžija ih određuje kao lekseme “koji se sve rjeđe rabe u suvremenome hrvatskom standardnom jeziku pa je očito „pitanje vremena“ kada će u potpunosti prijeći u pasivni leksik” (ferije ‘praznici’).
ARHAIZMI: Prožimanje teksta arhaizmima naziva se arhaiziranje, a istom se riječju označava i proces nastajanja arhaizama
M. Samardžija dijeli arhaizme:
TVORBENI ARHAIZMI
SADRŽAJNI (ZNAČENJSKI) ARHAIZMI
FONOLOŠKI
GRAFIJSKI I PRAVOPISNI (ORTOGRAFSKI) ARHAIZMI
IZRAZNI ARHAIZMI
Kapetanović dijeli arhaizme:
LEKSIČKOSEMANTIČKI ARHAIZMI
STRUKTURNI ARHAIZMI
HISTORIZMI
nazivi za negdanje dijelove odjeće (krinolina)
nazivi za negdanje novčane jedinice (banica)
negdanje društvene, školske i sudbene ustanove (banovina)
negdanji vojni nazivi (arkebuzir)
negdanje titule, zvanja i službe (kmet)
KRONIZMI - Vremenski obilježeni leksemi ili leksemi nastali vremenskim raslojavanjem
NEOLOGIZMI
STILISTIČKI NEOLOGIZMI - obično su jednokratne uporabe novih riječi
DENOMINATIVNI NEOLOGIZMI - riječi koje su potrebne da bi se imenovali novi pojmovi
Načini nastanka neologizama:
1) tvorbeni obrasci
b) slaganje
a) sufiksacija
2) kontrakcija (sažimanje)
Kategorije neologizama:
1) posuđenice
2) pseudoposuđenice
3) domaće nove riječi
4) nove – stare riječi
5) nove skraćenice
6) oživljenice
7) neosemantizmi ili semantičke posuđenice
8) prevedenice ili kalkove
Prema opsegu komunikacijske uporabe:
leksik ograničene uporabe (poznat manjem broju govornika)
opći (općeuporabni) leksik (poznat većini govornika)