Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Društveni i kulturni život u Europi u prvoj polovici 19. stoljeća (RAZVOJ…
Društveni i kulturni život u Europi u prvoj polovici 19. stoljeća
GRAĐANSTVO
Kako je došlo do ubrzanog gospodarskog razvoja pojedini građani počeli bogatiti i tražili su pravo da sudjeluju u vlasti
međutim plemstvo i vladarske obitelj htijele su zadržari vlast
započelo je propadanje feudalnih odnosa,razvijalo se
građansko društvo
počeo je nagli razvoj gradova
mala mjesta postala su značajni industrijski gradovi
u njima su živjeli brojni siromašni radnici i malobrojni sloj građanstva
oni su bili zadovoljni veliim pravima feudalaca pa su se u drugoj polovici 18. i prvoj polovici 19.st . borili za demokratska prava slobode
time su dali značajan doprinos
najveći uspjeh u toj borbi imalo je građanstvo u Zapadnoj Europi i SDA-u
u 19.st. građanstvo je dobivalo sve više prava na sudjelovanju u političkom životu svojih zemalja
u pojedinim zemljama
buržoazija
vrlo brzo postalo najvažniji element vlasti
buržoazija- najbogatiji slojevi građanstva koje je tijekom 19.st nastojalo oponašati način života plemića
s druge strane razlika između bogatih građana i siromašnih radnika bila je sve veća i izraženija te e tijekom 19.st. došlo do bespoštednog iskorištavanja rada najmanjih radnika u tvornicama
RAZVOJ GRADOVA-URBANIZACIJA
Najveći dio pučanstva živio je na selu
bavio se poljodjelstvom
u doba feudalizma
Industrijska revolucija prouzročila ja promjene udruštvenim odnosima u najrazvijenijim zemljama Zapadne Europe
Broj uposlenih u poljodjelstvu počeo se smanjivati,dok se povećavao broj onih koji rade u industriji
Jedna od najvažnijih posljedica industrijske revolucije bilo je veliko preseljavanje stanovništva iz sela u gradove
zbog otvaranja novih tvornica i mogućnosti zapošljavanja
URBANIZACIJA
porast gradova
Počela u Europi
1800-1850 god
U Engleskoj se broj st. u velikim gradovima udeseterostručio
RADNIŠTVO
U vrijeme industrijske revolucije na društvenoj sceni pojavio novi sloj.
radništvo
proletarijat
radnici su bili najbrojniji ujedno i najsiromašniji stanovnici grada
živjeli su u vrlo teškim uvjetima
radnici su često radili po 12 ili čak po 16 sati na dan
proleteri- pripadnici proletarijata radništva
LUDITI
luditi su bili pripadnici pokreta engleskih radnika koji su potkraj 18. stoljeća noću provaljivali u tvornice i uništavali strojeve prosvjedujući na taj način protiv bijede i nezaposlenosti
smatrali su da im strojevi otimaju posao
ime su dobili po Nedu Luddu koji je navodno razbio prvi stroj
Britanski je parlament 1812. g donio zakon koji je za uništavanje strojeva predviđao smrtnu kaznu
ČARTISTI
svojom Narodnom poveljom iz 1838.g tražili liberalne reforme - opće pravo glasa za muškarce s navršenom 21.g i ukidanje izbornog cenzusa. Samo su bogati Britanci mogli biti birani u parlament
njihovi će zahtjevi tek biti prihvaćeni na polovici 19.st
KLASICIZAM I ROMANTIZAM
Klasicizam
klasicizam u umjetnosti javio se kao posljedica promjenakoje su se zbile tijekom 18.st, a posebno širenja ideja prosvijetiteljstva i interesa za antičkom kulturom
u tom su se stilu gradile bogataške palače, ali i mnoge javne zgrade u gradovima : škole,kazališta,banke,građanske kuće
u povijesti glazbe klasicizam je obuhvaćao razdoblje druge polovice 18.st i početak 19.st
najistaknutiji predstavnici tog stila bili su bečki klasičari,primjerice Wolfgang Amadeus Mozart i Ludwig van Beethoven
umjetnički pravac romantizam u europskoj se kulturi javio nakon prosvjetiteljstva,krajem 18. st i u prvoj polovici 19.st
u svakoj je zemlji imao različite osobine i mijenjao se tijekom vremena.
romantizam je pogodovao širenju nacionalnih idjeja
DAVID MARKOVIĆ
LOVRO PEREGLIN
7.A