Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
TLO I BOGATSTVO ŠUMA U HRVATSKOJ - Coggle Diagram
TLO I BOGATSTVO ŠUMA U HRVATSKOJ
Bogatstvo šuma
šumom se smatra svaka površina veća od 10 ari obrasla šumskim drvećem
Hrvatska spada u malobrojne države Europe koje imaju bogat i raznovrstan šumski fond
oko 4500 biljnih vrsta
u državnom je vlasništvu 74% površine šuma, a u privatnom 26%
najveće površine šumskog fonda sačuvane su u Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj, posebice u zapadnom dijelu
najpoznatije očuvane šume hrasta lužnjaka su Spačva, Lonjsko polje i Repaš u Podravini
Bjelogorične šume ili listače
81,4%
Četinjače
13,6%
Degradirane šume
4,9%
od pojedinačnih vrsta najveći udio imaju bukve, hrast lužnjak, hrast kitnjak, obični grab, jela...
Razlikujemo tri glavna šumska područja
Kontinentalno šumsko područje
Panonsko-peripanonska Hrvatska i niži dijelovi Gorsko-kotlinske Hrvatske
Šume visokog krša
planine
Sredozemne šume
obala i otoci Jadranske Hrvatske
Tipovi ispranih tala u Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj
Isprana tla ili podzoli
siromašni humusom, vapnom i hranjivim tvarima
pogodna za rast šuma, a za agrarno iskorištavanje nužna izdašnija dohrana gnojivom
posljedica međudjelovanja sastava stijena, klime i geomorfologije GK područja
velika godišnja količina padalina i velike godišnje temperature amplitude
pojačano mehaničko trošenje i spiranje podloge
Reliktna crvenica
karbonatna podloga
nastalo u paleogenu i neogenu
Planinska crnica
viši predjeli Gorsko-kotlinske Hrvatske
više humusa
u šumama i na pašnjacima
mala plodnost tla, pretežito sredogorsk i planinski reljef, klime s dugim zimama
agrarna proizvodnja ograničena na male površine
Crvenica i smeđa tla u Jadranskoj Hrvatskoj
Prirodna i antropogena tla
Karbonatna podloga
crvenica i smeđa tla
Flišna podloga
tipovi smeđih tala
Siromašni humusom
Crvenica
crvenkasto plitko tlo u krškim krajevima
područje sredozemne klime
nastalo od neotopivih ostataka čvrstih vapnenaca i dolomita
voda i ugljikov oksid otapaju karbonatne stijene i mineralni ostatci nošeni vodom nakupljaju se u udubinama, grižinama istvarajući sloj tla siromašan humusom
jedino plodno tlo nastalo u Jadranskoj Hrvatskoj
crvenkastu boju daju željezni hidroksidi i hematit
kada se ovlaži, poprima svojstva gline i zadržava procjeđivanje vode
crveno-smeđe tlo
manje topla i manje suha klima
Ogoljela krška podloga
siromašna skeletna tla koja sadrže dosta krša
Tipovi crnica u Panonsko-peripanonskoj Hrvatskoj
Crnica
najrasprostranjenija vrsta tla
lesna podloga
crnice s najvećom količinom humusa
na proizvodnju humusa utječu klimatski uvjeti
toplo proljeće s dovoljno vlage omogućuje veliku organsku produkciju
velike ljetne vrućine i suša rastvaraju humus
zimi zbog hladnoće nema proizvodnje organskih tvari
u gornjem sloju koncentrira se sve više humusa i tlo dobiva sve tamniju boju
Močvarne crnice
razvile su se na polojima rijeka
uvjeti povoljni, ali slabije rastvaranje zbog nedostatka slobodnog kisika
Močvarno ilovasta tla
dijelovi polova na kojima su taloženi ilovasti sedimenti
Degradirane crnice ili isprane crnice
u zapadnom dijelu Pp Hrvatske s povećanjem padalina povećava se spiranje humusa
na brežuljcima i pobrđima, a osobito na gromadnim gorama spiranje je intenzivnije
Podzolasta tla
Antropogena tla
nastala intenzivnom obradom, gnojenjem, melioracijom i ispašom
ograničene površine
velika prednost za ekološku proizvodnju
