Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Hrvatski jezik (Promjenjive vrste riječi : (Pridjevi (Pridjevi su…
Hrvatski jezik
Promjenjive vrste riječi
:
Pridjevi
Pridjevi su promjenjive riječi kojima se izriče osobina ili svojstvo onoga što je označeno imenicom
Opisni pridjevi
• OPISNI PRIDJEVI izriču osobine i odgovaraju na pitanje kakav. Izriču tvarna (prirodna, fizička, materijalna).Na primjer: sladak, topao, žut, pametan, žalostan…
Gradivni
GRADIVNI PRIDJEVI izriču tvarnost, od čega je što napravljeno. Na primjer: zlatni, drveni, željezni…
Posvojni
POSVOJNI PRIDJEVI izriču pripadanje. Odgovaraju na pitanje čiji. na primjer: bratov, gospodski, majčinski, vučji…
Imenice
Imenice se mogu sklanjati po padežima
Brojevi
Zamjenice
Služe za zamjenjivanje osoba u tekstu
Glagoli
Izriču radnju, stanje zbivanje
Glagoli po vidu
Glagoli se prema vidu dijele na svršene, nesvršene i dvovidne, tj. one koji su i svršeni i nesvršeni. Nesvršeni glagoli mogu odgovoriti na pitanje Što sada radiš? (odgovor može npr. biti Pišem zadaću., pa je pisati nesvršeni glagol), a svršeni se mogu umetnuti u rečenicu Kad (nakon što)
__
, doći ću. (tu se npr. može umetnuti napišem, pa je napisati svršeni glagol). Svršenost/nesvršenost dvovidnih glagola prepoznaje se u kontekstu.
Glagolski pridjev i glagolska imenica
Glagolski pridjev radni tvori se od infinitivne osnove i nastavaka: -o (nastao vokalizacijom od -l), -la, -lo; -li, -le, -la; -ao (ako osnova završava suglasnikom i u glagola s nastavkom -ći), -la, -lo; -li, -le, -la.
Infinitiv
Infinitiv je neodređeni glagolski oblik, npr. ići, peći, pjevati, trčati. Završno se i u infinitivu ne smije izostavljati osim u futuru I., kad se glagol htjeti, odnosno njegovi oblici ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će, nalazi iza infinitiva, npr. pjevat ću.
Aorist
Aorist se najčešće tvori od svršenih glagola, pa se obično i određuje kao prošlo svršeno glagolsko vrijeme. Aorist se tvori tako da se infinitivnoj ili prezentskoj osnovi glagola dodaju nastavci: -oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše; -eh, -e, -e, -esmo, -este, -eše; -h, -ø, -ø, -smo, -ste, -še.
Kondicional prvi i kondicional drugi
Kondicional I. pogodbeni je način koji se tvori od nenaglašenoga aorista pomoćnoga glagola biti, koji glasi bih, bi, bi, bismo, biste, bi, i glagolskoga pridjeva radnoga.
Kondicional I. pogodbeni je način koji se tvori od nenaglašenoga aorista pomoćnoga glagola biti, koji glasi bih, bi, bi, bismo, biste, bi, i glagolskoga pridjeva radnoga.
Prezent
Prezent se tvori tako da se na prezentsku osnovu glagola dodaju nastavci: -am, -aš, -a, -amo, -ate, -aju; -im, -iš, -i, -imo, -ite, -e; -em, -eš, -e, -emo, -ete, -u; -jem, -ješ, -je, -jemo, -jete, -ju.
Imperativ
Imperativ je način s pomoću kojega se izriče molba, zahtjev ili zapovijed. Najčešće se nalazi u uskličnim rečenicama: Prestani pričati! Tvori se nastavcima: -ø, -mo, -te; -j, -jmo, -jte; -i, -imo, -ite; -ji, -jimo, -jite. Budući da ne možemo sami sebi zapovijedati, ne postoji imperativ prvoga lica jednine, a u trećemu licu jednine i množine imperativ se tvori s pomoću čestice neka.
Perfekt
Perfekt je prošlo glagolsko vrijeme. Tvori se od nenaglašenoga prezenta pomoćnoga glagola biti, koji glasi sam, si, je, smo, ste, su, i glagolskoga pridjeva radnoga.
Glagoli po predmetu radnje
Glagoli se prema predmetu radnje dijele na prijelazne, neprijelazne i povratne. Prijelazni glagoli uza se imaju izravni ili pravi objekt, tj. objekt u akuzativu, npr. čitati novine. Neprijelazni glagoli nemaju objekt u akuzativu, tj. mogu biti bez objekta ili imati neizravni objekt ( hodati ulicom, hodati po ulici ). Povratni su glagoli oni koji uza se imaju se. Povratni se glagoli dijele na prave povratne, neprave povratne i uzajamnopovratne.
Imperfekt
Imperfekt je prošlo nesvršeno glagolsko vrijeme. Tvori se tako da se infinitivnoj ili prezentskoj osnovi nesvršenoga glagola dodaju nastavci: -ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu; -jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu; -ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu.
Pluskvamperfekt
Pluskvamperfekt je pretprošlo glagolsko vrijeme koje se tvori od perfekta ili imperfekta glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog. Pluskvamperfektom se izriče radnja koja se dogodila prije koje druge radnje u prošlosti: Bila sam / Bijah / Bjeh upravo završila pisanje zadaće kad su došla dva dječaka.
Futur prvi
Futur prvi koristi se za radnju koja će se dogoditi ili nastaviti događati kasnije u odnosu na trenutak u kojem se izražavamo:
Posljedice uragana Katrina osjećat će se godinama. Futur I. tvori se od nenaglašenih oblika nesvršenoga prezenta pomoćnoga glagola htjeti, koji glasi ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će, i infinitiva glagola koji se spreže.
Futur Drugi
Futur II. predbuduće je glagolsko vrijeme, koje se tvori od svršenoga prezenta pomoćnoga glagola biti, koji glasi budem, budeš, bude, budemo, budete, budu, i glagolskoga pridjeva radnoga. Futur II. upotrebljava se za označavanje predbuduće radnje koja se mora dogoditi da bi se mogla ostvariti druga radnja koja se označuje futurom I.
Nepromjenjive vrste riječi
Prilozi
Veznici
Čestice
Prijedlozi
Usklici
Početci pismenosti
Prva pisma
Latinica, glagoljica i bosančica
Prvi govori
Latinski, starocrkvenoslavenski i starohrvatski
Narječja
Štokavsko, kajkavsko i čakavsko
Bašćanska Ploča
Darovnica je kralja Zvonimira benediktincima
Nastala je oko 1100. godine u Jurandvoru ko Baške
Pisana je glagoljicom
Napisali su je opati Držijah i Dobrovit
Rečenični i pravopisni znakovi
Trotočje
Piše se: kada je tekst izostavljen ili nije naveden, kada se označuju dulje stanke ili isprekidan govor i kada se prekida nabrajanje jer ima mnogo takvih primjera
Crtica
Piše se s bjelinama
Zagrada
Zagrade služe za odjeljivanje nekih manje vaz
služe za odjeljivanje nekih manje važnih dijelova teksta
Izostavnik
Piše se umjesto izostavljenog slova u riječi