Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

Hrvatski jezik (Promjenjive vrste riječi : (Pridjevi (Pridjevi su…

- - - - Opisni pridjevi
        
        • OPISNI PRIDJEVI izriču osobine i odgovaraju na pitanje kakav. Izriču tvarna (prirodna, fizička, materijalna).Na primjer: sladak, topao, žut, pametan, žalostan…
      - Gradivni
        
        GRADIVNI PRIDJEVI izriču tvarnost, od čega je što napravljeno. Na primjer: zlatni, drveni, željezni…
      - Posvojni
        
        POSVOJNI PRIDJEVI izriču pripadanje. Odgovaraju na pitanje čiji. na primjer: bratov, gospodski, majčinski, vučji…
  - - - Glagoli po vidu
        
        Glagoli se prema vidu dijele na svršene, nesvršene i dvovidne, tj. one koji su i svršeni i nesvršeni. Nesvršeni glagoli mogu odgovoriti na pitanje Što sada radiš? (odgovor može npr. biti Pišem zadaću., pa je pisati nesvršeni glagol), a svršeni se mogu umetnuti u rečenicu Kad (nakon što)__, doći ću. (tu se npr. može umetnuti napišem, pa je napisati svršeni glagol). Svršenost/nesvršenost dvovidnih glagola prepoznaje se u kontekstu.
      - Glagolski pridjev i glagolska imenica
        
        Glagolski pridjev radni tvori se od infinitivne osnove i nastavaka: -o (nastao vokalizacijom od -l), -la, -lo; -li, -le, -la; -ao (ako osnova završava suglasnikom i u glagola s nastavkom -ći), -la, -lo; -li, -le, -la.
      - Infinitiv
        
        Infinitiv je neodređeni glagolski oblik, npr. ići, peći, pjevati, trčati. Završno se i u infinitivu ne smije izostavljati osim u futuru I., kad se glagol htjeti, odnosno njegovi oblici ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će, nalazi iza infinitiva, npr. pjevat ću.
      - Aorist
        
        Aorist se najčešće tvori od svršenih glagola, pa se obično i određuje kao prošlo svršeno glagolsko vrijeme. Aorist se tvori tako da se infinitivnoj ili prezentskoj osnovi glagola dodaju nastavci: -oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše; -eh, -e, -e, -esmo, -este, -eše; -h, -ø, -ø, -smo, -ste, -še.
      - Kondicional prvi i kondicional drugi
        
        Kondicional I. pogodbeni je način koji se tvori od nenaglašenoga aorista pomoćnoga glagola biti, koji glasi bih, bi, bi, bismo, biste, bi, i glagolskoga pridjeva radnoga.
        Kondicional I. pogodbeni je način koji se tvori od nenaglašenoga aorista pomoćnoga glagola biti, koji glasi bih, bi, bi, bismo, biste, bi, i glagolskoga pridjeva radnoga.
      - Prezent
        
        Prezent se tvori tako da se na prezentsku osnovu glagola dodaju nastavci: -am, -aš, -a, -amo, -ate, -aju; -im, -iš, -i, -imo, -ite, -e; -em, -eš, -e, -emo, -ete, -u; -jem, -ješ, -je, -jemo, -jete, -ju.
      - Imperativ
        
        Imperativ je način s pomoću kojega se izriče molba, zahtjev ili zapovijed. Najčešće se nalazi u uskličnim rečenicama: Prestani pričati! Tvori se nastavcima: -ø, -mo, -te; -j, -jmo, -jte; -i, -imo, -ite; -ji, -jimo, -jite. Budući da ne možemo sami sebi zapovijedati, ne postoji imperativ prvoga lica jednine, a u trećemu licu jednine i množine imperativ se tvori s pomoću čestice neka.
      - Perfekt
        
        Perfekt je prošlo glagolsko vrijeme. Tvori se od nenaglašenoga prezenta pomoćnoga glagola biti, koji glasi sam, si, je, smo, ste, su, i glagolskoga pridjeva radnoga.
      - Glagoli po predmetu radnje
        
        Glagoli se prema predmetu radnje dijele na prijelazne, neprijelazne i povratne. Prijelazni glagoli uza se imaju izravni ili pravi objekt, tj. objekt u akuzativu, npr. čitati novine. Neprijelazni glagoli nemaju objekt u akuzativu, tj. mogu biti bez objekta ili imati neizravni objekt ( hodati ulicom, hodati po ulici ). Povratni su glagoli oni koji uza se imaju se. Povratni se glagoli dijele na prave povratne, neprave povratne i uzajamnopovratne.
      - Imperfekt
        
        Imperfekt je prošlo nesvršeno glagolsko vrijeme. Tvori se tako da se infinitivnoj ili prezentskoj osnovi nesvršenoga glagola dodaju nastavci: -ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu; -jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu; -ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu.
      - Pluskvamperfekt
        
        Pluskvamperfekt je pretprošlo glagolsko vrijeme koje se tvori od perfekta ili imperfekta glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog. Pluskvamperfektom se izriče radnja koja se dogodila prije koje druge radnje u prošlosti: Bila sam / Bijah / Bjeh upravo završila pisanje zadaće kad su došla dva dječaka.
      - Futur prvi
        
        Futur prvi koristi se za radnju koja će se dogoditi ili nastaviti događati kasnije u odnosu na trenutak u kojem se izražavamo:
        Posljedice uragana Katrina osjećat će se godinama. Futur I. tvori se od nenaglašenih oblika nesvršenoga prezenta pomoćnoga glagola htjeti, koji glasi ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će, i infinitiva glagola koji se spreže.
      - Futur Drugi
        
        Futur II. predbuduće je glagolsko vrijeme, koje se tvori od svršenoga prezenta pomoćnoga glagola biti, koji glasi budem, budeš, bude, budemo, budete, budu, i glagolskoga pridjeva radnoga. Futur II. upotrebljava se za označavanje predbuduće radnje koja se mora dogoditi da bi se mogla ostvariti druga radnja koja se označuje futurom I.
- - - - služe za odjeljivanje nekih manje važnih dijelova teksta