Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

Kolokvij- Urbana ekonomija (knjiga (pitanje: Razlika između urbane…

- - - - Teorija ne baze
      - teorija središnjeg mjesta
        
        Grad koji funkcionira kao opskrba naseljima oko njega zove se središnje naselje, naselja se međusobno razlikuju i po broju i po vrsti funkcija tvoreći na taj način hijerarhijsku ljestvicu središnjih naselja
        .
        
        Christalerova teorija središnjih naselja
        
        središnje naselje treba biti u takvom odnosu s okolinom tako da transportni troškovi udu što manji, ukupno značenje središnjeg naselja bit će to veće što je veća razina njegovih usluga, a to povlači sa sobom veći broj stanovnika i brži gospodarski rast.
      - teorija pola rasta
  - - - prijevoz kao lokacijski čimbenik
        
        svim je prijevoznim sredstvima zajedničko da se određena udaljenost izražava određenim troškovima koji utječu na lokacijsku optimalnost
        
        u urbanoj je ekonomiji vrlo važan i problem udaljenosti za radnu snagu
      - ekonomija razmjera
        
        što se više povećava opseg proizvodnje to se više smanjuje fiksni trošak.
        
        S gledišta prostora može iskazati određenu relativnost, posebno kada se komparativno vrednuju određene veličine kapaciteta
        proizvodnje
        
        veće ekonomske veličine pruža ona lokacija koja ima veći prostorni kapacitet, također, kapaciteti koji ne odgovaraj određenim smještajnim uvjetima neće dati optimalne efekte
      - lokacijska ustrajnost
        
        lokacijska ustrajnost može se opisati kao težnja djelatnosti koja je primjereno smještena u prostoru da ostane na tome mjestu, na kojem jest i bez obzira na promjenu uvjeta smještaja
      - eksterne ekonomije
        
        Eksterne ekonomije su prednosti koje jedna proizvodna jedinica pribavlja drugoj jedinici, a da pri tome druga jedinica nije pribavila nikakve troškove. One ovise o napretku cijele pripadajuće grane.
        
        pozitivni efekti- eksterna ekonomija
        
        negativni efekti- eksterna disekonomija
        
        razlikujemo i interne ekonomije
        
        one ovise o vlastitoj sposobnosti
      - teorija praga i teorija zapreka
        
        kada se pojavi neki prag (zapreka), potrebno ga je preskočiti sa mnogo više napora nego što je inače potrebno, a to se očituje u ulaganju u tehnologiju, infrastrukturu i inovacije.
        
        u razvoju grada
        
        ograničenja,
        
        fizičkog
        
        strukturnog
        
        tehnološkog karaktera
      - zakon materije i tržišne vrjednoosti
        
        vezanost za određenu lokaciju u pogledu
        
        tržišta
        
        vezanost uz mjesta potrošnje- pretežno urbane sredine
        
        materijalnih stvari
        
        vezanost uz određene lokacije na kojima se nalazi sirovina i energija, pojavljuje se zbog ekonomskih razloga, jer se na taj način smanjuju troškovi transporta sirovina i proizvodnja postaje ekonomski uspješnija.
        
        tehnologije
        
        na odabir lokacije djeluju tehnologija i transportni troškovi
        
        vezanost uz refrakcijske točke
        
        MOGUĆNOST OPLLEMENJIVANJA ROBE I I NJEZINE IDSTRIBUCIJE RAZLIČITIM PROMETNIM SREDSTVIMA
        
        NAJVAŽNIJE MJESTO IMAJU PROMETNE I RJEČNE LUKE
      - zakon lokacijske kompatibilnosti
        
        vrlo je važno da u koncentraciji različitih djelatnosti udu one koje se tehnološki međusobno podudaraju.
        u širem se značenju prenosi i na susjedna područja i prirodne sustave.
        
        najčešće se primjenjuje u turizmu
        
        kršenje zakona podudarnosti najčešće rezultira manjom ekonomskom uspješnosti neke djelatnosti
  - - - urbana ekonomika je primijenjena prostorno ekonomska disciplina a se gledišta teorije ona se oslanja na prostornu ekonomiku kao matičnu disciplinu, i primjenu znanstvene aparature, zakonitosti, smještaja i lokacijskih načela
      - budući da se urbani prostor i regionalni prostor po mnogo čemu razlikuju, zbog opravdanih razloga razlikuju se dvije sične, ali po mnogo čemu različite ekonomske discipline
  - - - PORAST BROJA STANOVNIKA U NEKOM URBANOM PODRUČJU, osnovno je pitanje koja je mjera rasta, a ona se može promatrati s demografskog i ekonomskog gledišta
  - - - mjeri se stupnjem urbanizacije koji pokazuje porast udjela urbane populacije u ukupnoj populaciji neke zemlje u određenom razdoblju
  - - - MJERENJE POMOĆU EKONOMSKIH INDIKATORA
        
        NPR. TEORIJA SREDIŠNJEG MJESTA,TEORIJA ESPORTNE BAZE,TEORIJA LOKACIJE...
      - povećanje ukupnog outputa, ili kao porast ukupnog dohotka u određenom razdoblju
- - - - PRIJESTOLNICA
      - ADMINISTRATIVNA SREDIŠTA
      - SVEUČILIŠNI GRAD
      - KOMERCIJALNI GRAD
  - - - GRADOVI S VISOKOM RAZINOM GOSPODARSKE AKTIVNOSTI, S VELIKIM BROJEM INOVACIJA, VISOKOM STOPOM ZAPOSLENOSTI, DOBRIM PLANIRANJEM BUDUĆNOSTI I INOVATIVNIM MODELIMA RAZVOJA S DOBRROM PODUZETNIČKOM ORJENTACIJOM
  - - - GLOBALNI GRAD:
        
        Populacija: :arrow_up:
        
        Zaposlenost: raznolika
        
        Potražnja za nekretninama: Visoka u središtu grada
        
        susjedstvo: polarizirana susjedstva
        
        glavni izazov: prevladati rastuću polarizaciju između jako bogatih i jako siromašnih
      - postindustrijski gradovi
        
        Pupulacija :arrow_down_small:
        
        Zaposlenost: smanjuje se zbog otvaranja glavnih industrija
        
        Potražnja za nekretninama: mnogo napuštenih područja i nekretnina u središtu grada
        
        susjedstvo: jedna klasa
        
        Glavni izazovi: vraiti odlazeće stanovništvo u grad
  - - - OMOGUĆAVAJU POJEDINCIMA KREATIVNO IZRAŽAVANJE I STVARANJE KOJE IM DONOSI FINANCIJSKU I DRUGE DOBITI. OVE SU INDUSTRIJE GLAVNI FINANCIJERI KREATIVNOSTI, IGRAJU VAŽNU ULOGU U PROMICANJU I MARKETINGU KREATIVNOSTI.
  - - - TERITORIJI KOJI IMAJU ULOGU U GENERIRANJU KREATIVNOSTI. OVI GRADOVI OKUPLJAJU POJEDINCE SKLONE KREATIVNOSTI I POTIĆU NJIHOVO DALJNJE STVARALAŠTVO. NA TAKVIM SE PODRUČJIMA MOŽE NJEGOVATI VIRTUOOZNI KRUG, JER OVI LJUDI OKUPLJENI NA SPECIFIČNOM MJESTU STVARAJU SINERGIJU I PLODNU KREATIVNOST, USPUT PROMIČUĆI DALJNJU SURADNJU
  - - - LJUDSKI,
      - KULTURNI
      - TEHNIČKI
      - INTELEKTUALNI
      - ZNANSTVENI
  - - - MJERENJE KREATIVNOSTI I NJEZINOG UTJECAJA NA EKONOMSKA KRETANJA, NUŽAN ELEMET PRAĆENJA, MJERENJA I INTERPRETIRANJA PODATAKA O KREATIVNOSTI NA EKONOMSKA KRETANJA