Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
NAJSTRIJA PRIRODNA ZNANOST (PROSTORNE ZNANOSTI) (OSOVINA RAZVITKA (KOJE SU…
NAJSTRIJA PRIRODNA ZNANOST (PROSTORNE ZNANOSTI)
ZEMLJA ( PRIRODNI RESURS)
ZEMLJIŠTE :red_cross: PROSTOR
PROSTOR (TRODIMEZIONALNA KATEGORIJA)
IME ZNANOSTI O PROSTORU
PROSOTRNA EKONOMIJA (OBUHVAĆA ISTRAŽIVAČKA PODRUČJA U KOJIMA SE PROSTOR POJAVLJUJE KAO ČINITELJ EKONOMSKE USPJEŠNOSTI)
PREDMET PROUČAVANJA
ZAKONITOSTI RAZMJEŠTAJA U PROSTORU KOJE SU TEORIJSKO POLAZIŠTE ZA SVE NJENE GRANE PA TAKO I URBANU EKONOMIJU
PRVA RAZMATRANJA: sredina 19. ST. Njemačka, Poljoprivreda
razvija se oko većih gradova
izuzetna tržišna obilježja
THUNNEN
IZOLIRANA DRŽAVA
, PONAŠANJE ODREĐENIH POLJOOPRIVREDNIH KULTURA U PROSTORU S OBZIROM NA UDALJEOST OD SREDIŠTA
SLOBODNA PRIVREDA (VRTLARSTVO)
ŠUMSKO GOSPODARSTVO
ALTERNATIVA PROIZVODJA
PAŠNJARSTTVO
TROPOLJNO GOSPODARSTVO
STOČARSTVO
SREDIŠNJE MJESTO- GRAD
JEDINO TRŽIŠTE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
BROJ STANOVNIKA- KONSTATAN
PROIZVODNJA U BLIZINI GRADA: PROIZVODI VELIKOG VLUMENA
KRAJ 19. ST, INDUSTRIJALIZACIJA
LAUNDHARDT
LOKACIJA INDUSTRIJE
TEMELJ
- TROŠAK TRANSPORTA
WEBER
LOKACIJA INDUSTRIJE
TROŠKOVI
AGLOMERATIVNO DEGLOMERATIVNI ČIMBENICI
AGLOMERATIVNI ČIMBEENICIC
- KONCENTRACIJA INDUSTRIJE, TEHNIČKO UNAPREĐIVANJE, KOOPERACIJA
DEGLOMERATIVNI ČIMBEIC
I- SKUPO ZEMLJIŠTE I NJEGOVO ODRŽAVANJE
T RADNE SNAGE
TRANSPORTNI T. (NAJVAŽNIJI)
LOSCH- 1954., PRIJELAZ NA MAKRORAZINU
MODEL
PČELINJEG SAĆA
TEORIJA INDIVIDUALNE LOKACIJE
PROIZVODNE JEDINICE U REGIJI GRUPIRAJU SE OKO SREDIŠTA KOJE SE SMIJEŠTA OKO JOŠ VEČEG SREDIŠTA
KAO KOSTUR GRUPIRANJA
MODEL
E HOOVER
TEORIJU SMJEŠTAJA SHVAĆA KAO EKONOMIKU PROSTORA, KAO
TEORIJU
KOJA OBUHVAĆA SE VRSTE EKONOMSKIH AKTIVNOSTI U PROSTORU
PROSTORNI MODELI RAZVOJA
TEORIJA SREDIŠNJEG MJESTA
VELIKA HIJERARHIJA PRENOŠENJE FUKCIJSKIH ZADAĆA
U FUNKCIJI OPSKRBE
OKO VEČEG NALAZ SE MANJA MJESTA
CHRISTALLEROVA TEORIJA SREDIŠNJEG MJESTA
U OBLIKU
, BITNA JE VELIČINA
VAŽNOST MJESTA RASTE SA PORASTOM VAŽNOSTI USLUŽNIH FUNKCIJA
VEĆI
, VEĆI GOSPODARSKI RAST
TEROIJA EKSPORTNE BAZE
TEROIJA POLA RASTA
ST. RACIONALIZACIJA PROSTORA
POLICENTRIZAM (ODGOVOR NA MONCENTRIZAM)
DOBAR ODGOVOR I S RAZLOGOM PRIHVAĆEN RAZMJEŠTAJ EKOMSKIH I DRUGIH AKTIVNOSTI
SUSTAV 21. ST.
:check: POMICANJE AKTIVOSTI IZ JEDNOG SREDIŠTA I NASTANAK NOVIH MJESTA
MONOCENTRIZAM
MONOCENTRIZAM JE LOŠ ODGOVOR NA RACIOALIZACIJU PROSTORA JER JE PO NJEMU POTREBO IZGRADITI JEDAN VELIKI I MNOGO MANJIH BEZAČAJNIH GRADOVA
TIME SE POSTIŽE EFEKT- NAGOMILANOST I PRETJERANA URBANIZACIJA
VRSTE PROSTORNE EKONOMIJE
OBALNA, PLANINSKA, GRAIČARSKA
KARAKTERISTIKE
GEOGRAFKSA HOMOGENOST (SLIČNOST GRADOVA U REGIJI)
DEMOGRAFSKA GRAVITACIJA (SVI LJUDI NA JEDNOM MJESTU)
SPECIFIČNA SOCIOKULTURNA MATRICA (LJUDI KOJI DIJELE ISTU KULTURU I OBIČAJE)
OSOVINA RAZVITKA
OBUHVAĆA VEĆI BROJ REGIJA
KOJE SU OSOVINERAZVITKA U HR?
NPR. SAVA, RIJEKA-ZAGREB-BUDIMPEŠTA, OBALO PODRUČJE RH
ČVRSTA I POSTOJANA CJELINA NA VEĆEM STUPNJU GEOGRAFSKE POVEZANOSTI
ORGANSKO PROSTORNO JEDINSTVO S VISOKIM STUPJEM INFRASTRUKTURNE POVEZANOSTI
(JEDNA PRIRODNA CJELINA SA MNOGO TELEKOMUNIKACIJSKIH MRŽA I INSTALACIJA)
ČIMBENICI LOKACIJE
PRIJEVOZ
PRIJEVOZNO SREDSTVO
UDALJENOST
MJERENJE
IZRAŽAVA SE TROŠKOVIMA KOJI UTJEĆU NA LOKACIJSKU OPTIMALNOST
EKONOMIJA OBUJMA
VEĆI PROSTOR, VEĆI PRINOSI
VEĆI KAPACITETI VEĆI PRINOSI, I MANJI TROŠKOVI
NE VRIJEDI UZ KOMPARATIVNU PREDNOST
LOKACIJSKO USTROJSTVO
STRUKTURA
PROSTORNE JEDINICE RAZMJEŠTENE PO LOKACIJAMA
LOKACIJA
POJEDINI LOKACIJSKI ELEMETI GUBE NA VAŽOSTI TE SE ORGANIZACIJA SELI SA TE OKACIJE NA DRUGU, ZBOG TOGA JE POTREBNO INVESTIRATI U LOKACIJU KAKO LOKACIJA NE BI GUBILA NA VAŽNOSTI
INERTNOST (NEPOKRETNOST)
LOKACIJA ZA BITI NEPOKRETLJIVA ZBOG VEZE SA FIKSNIM FONDOVIMA
PROSTORNO USTROJSTVO
POSTOJI MOGUĆNOST FORMIRANJA USPJEŠNE GOSPODARSKE STRUKTURE, ALI ZBOG ISELJAVANJA POJEDINIH AKTIVNOSTI DOLAZI DO OBEZVREĐENJA UKUPNOG EKONOMSKOG KOMPLEKSA
ČIMBENICI L. I P. USTRAJNOSTI
KVANTITATIVNI
FIZIČKA VEZANOST ZA ODRĐENI PROSTOR, MJERI SE OBJEKTIVNIM TROŠKOM ILI SMANJENJEM DOBITI
KVALITATIVNI
PSIHOSOCIALNI, NEEKONOMSKI
ZAKON MATERIJE I TRŽIŠNE VRIJEDNSTI
NAJČEŠĆE U PROIZVODNIM I USLUŽNIM DJELATNOSTIMA
VEZE
POTRAŽNJA ( VEZAOST UZ SREDIŠTA ZBOK TRŽIŠTA)
MATERIJALNE :arrow_down: TRANSPORTNIH TROŠKOVA
TEHNOLOŠKE :arrow_down: TRANSPORTIH TROŠKOVA
REFRAKCIJESKE (
IŠTA)
ZAKON LOKACIJSKE PODUDARNOSTI
UŽE ZNAČENJE
AKO USLUGA NIJE HOMOGENA POTREBNO JE KONCENTRIRATI VIŠE SLIČNIH USUGA NA JEDNOJ LOKACIJI
ŠIRE ZNAČENJE
ŠIRENJE NA OKOLNA PODRUČJA
PROSTORNA VS. URBANA EKONOMIKA
RAZIČITE DISCIPLINE ZBOG TOGA ŠTO JE GRAD MJESTO SUDARANJA PONUDE I POTRAŽNJE I SVAKI SE CENTIMETAR MORA ISKORISTITI TE JE POTREBNA PODROBNA MIKROANALIZA SVIH MIKROELEMEATA PRILIKOM ISTRAŽIVANJA.
URBANI PROSTOR JE ČIMBEIK URBANE EKONOMIKE, GLAVNI PREDMET ISTRAŽIVANJA JE GRAD U KOJEM SE STVARAJU EKONOMSKI ODNOSI
URBANA EKONOMIJA JE STVARNA EKONOMIJA NEKOG DRUŠTVA, TE SE TEMELJI NA URBANOJ EKONOMICI KAO NA MATIČNOJ ZNANOSTI
TEORIJA PRAGA- ZAPREKA
BOLESLAW MALISZ
PRAG- ODREĐENA ZAPREKA KOJA MOŽE BITI
FIZIČKOG
ILI
STRUKTURNOG
KARAKTERA
KAD NASTANE PRAG POTREBNO JE POVEČATI INVESTICIJE TEHNOLOŠKI NAPREDAK I INOVACIJE
