Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
PROLJEĆE NARODA
preuzmi, Ana Ferara, Marija Paun, Marija Petan, Ana…
PROLJEĆE NARODA
HABSBURŠKA
MONARHIJA
- (ožujak) započele su pobune u Milanu i Veneciji te je ubrzo došlo do rata s Kraljevinom Pijemont-Sardinijom
- u Italiji se izjasnila mađarska radikalna struja pod vodstvom Lajosa Kossutha protiv habsurškog apsolutizma te zahtjeva slobodu naroda, ustav i samostalnu vladu
- Predsjednik vlade postaje Lajos Batthyany i za bana Hrvatske postavlja Josipa Jelačića
- 1848.
- Događaji u Francuskoj potiču bečke studente na pobunu protiv režima kancelara Metternicha te su ga zbog pritiska 13.3. Habsburški car i kralj Ferdinand V. otpustili
- (travanj) Ugarski sabor ukida kmetstvo, donosi brojne propise građanske slobode te proglašava cjelovitost ugarskih zemalja od Jadrana do Karpata zbog čega Hrvatska prekida državno-pravne odnose s Ugarskom
- 20.4. okupila se slovenska inteligencija sa programom Ujedinjenja Slovenija kako bi ujedinila slovenske pokrajine
- 25.4. donesen je austrijski ustav koji je vrijedio za austrijske, češke i slovenske zemlje te Galiciju, Dalmaciju i Istru
- (lipanj) u Pragu je održan SVESLAVENSKI KONGRES na kojem je sastavljen Manifest europskim narodima u kojem je preustroj HM trebao biti načinjen prema autroslavističkim načelima ravnopravnih naroda, a njegov je nositelj bio František Palacký
- prekinut je zbog nemira koji su izbili u Pragu te su ugušeni u krvi koji su izbili zbog straha od uključivanja u buduću Njemačku
- 12.6. započinje rat između Mađara i Srba povodom napada carskog podmaršala Hrabovszkya na središte Glavnog odbora Srba
- (rujan) vlada podnosi zahtjev za raspuštanje ugarske vlade i parlamenta nakon napada zapovjednika Ugarskih vojnih snaga na području Mađarske
- Jelačić kao novi zapovjednik vojnika započinje vojne operacije u Ugarskoj protiv Kossutha
- (listopad) izbijaju novi nemiri u Beču
- Kralj Ferdinand V. se odriče prijestolja i novim carom postaje Franjo Josip I.
- Postrojbe Jelačića i Windischgrätza su osvojile Budim i Peštu, zbog čega je ugarska vojska izvršila protunapad te je u travnju 1849. na ugarskom saboru u Debrecenu proglašena neovisna Ugarska
- Franjo Josip I. i ruski car Nikola I. ugušuju mađarsku revoluciju 13.8.1849. rezultiranu novonastalom situacijom sabora u Debrecenu
- Kossuth je prisiljen otici u OC, a kasnije u VB
- Franjo Josip priznaje Vojvodinu Srpsku kao zasebnu pokrajinu HM te donosi oktroirani ustav kojim su poništene liberalne slobode iz vremena ,,proljeća naroda''
- Novim ustavom je potvrđeno ukidanje kmetstva i ostataka feudalnog sustava te omogućena gospodarska modernizacija društva
HRVATSKA
- 25.3.848. Narodna skupština donosi politički program Zahtijevanje naroda - 30 točaka: načela i program hrvatskog građanstva, -nacionalna, državno-pravna, socijalna i liberalna traženja za promjenu Hrvatske u HM
- neke važnije točke: ujedinjenje hrvatskim zemalja u državnopravnu cjelinu sa banom Jelačićem na čelu, uvođenje narodnog jezika kao službenog, ukidanje kmetstva, saziv Hrvatskog sabora, osnivanje narodne vojske, opće pravo glasa, sloboda tiska..
- prva točka programa ostvarena, ostale kralj u Beču ne prihvaća
- 23.3. službeno imenovan banom – Josip Jelačić
- Jelačić prekida odnose s Ugarskom jer Bečki kralj zanemaruje hrvatsku autonomiju, ističe samostalnost i teritorijalnu cjelovitost Ugarske
- u travnju 1848. osnovano Bansko vijeće
- Bansko vijeće – hrvatska vlada sa 5 odsjeka-unutrašnji poslovi, prosvjeta, pravosuđe, vojni poslovi i financije, na ćelu ban
- 25.4.1848. ukidanje kmetstva u Hrvatskoj i Slavoniji
- prijeki sud – uveden zbog brojnih nemira seljaka
- prvi zastupnički Hrvatski sabor sastao se 5.5.1848.
- Jelačić je svečano ustoličen za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije –
ustoličio ga je patrijarh Josif Rajačić
- Hrvatski sabor – prihvaća politiku austroslavizma, zatražuje ujedinjenje hrvatskih zemalja, potvrđuje
ukidanje kmetstva te donosi Krajiški ustav
- Krajiški ustav – sastavljanje Vojne krajine pod vlast Sabora i bana
- saborski akt, Manifest naroda hrvatsko-slavonskoga (sastavio ga je Ivan Mažuranić) – objašnjena politika austroslavizma
- Jelačić 11.9. prelazi Dravu kako bi Hrvatskoj vratio Međimurje (ide s vojskom protiv Mađara)
- pod Jelačićevom vlašću – ujedinjene sve hrvatske zemlje osim Istre
- uveden Bachov apsolutizam u Hrvatskoj i ostalim habsburškim zemljama
- Hrvati nisu ostvarili četrdesetosmaške ciljeve, ostali su vjerni habsburškom vladaru
-
FRANCUSKA
- Nezadovoljni radnici, obrtnici i studenti tražili su sudjelovanje u vlasti te izmjene izbornog sustava, izbija revolucija -> u Parizu postavljene barikade -> zbog pritiska nezadovoljnih masa kralj Luj Filip odriče se vlasti
- Uskoro je ukinuta monarhija i proglašena Druga Republika -> opće pravo glasa, sloboda tiska, udruživanja i političkog djelovanja neke su od osnovnih tekovina novog društvenog poretka
- Tijekom svibnja održani su izbori za Ustavotvornu skupštinu
- Ustavnim promjenama na čelu države nalazi se predsjednik -> Karlo Luj Napoleon Bonaparte - u potpunosti je preuzeo vlast te se proglasio Napoleonom III. – carem obnovljenog Francuskog Carstva
NJEMAČKA
- Ožujak 1848. Ustanak u Berlinu
- U svibnju 1848. Svenjemački parlament – rasprave o ujedinjenju njemačkih država
- Tijekom kongresa dvije struje, neprestan sukob VELIKOG NJEMAČKOG RJEŠENJA(vodstvo Austrije) i MALOG NJEMAČKOG RJEŠENJA(bez Austrije)
- Ožujak 1849. Donesen ustav Njemačkog Carstva; Fridriku IV. Ponuđena carska kruna, odbio primanje krune iz ruku parlamenta, rastjerao parliament →prekinut prvi pokušaj ujedinjenja Njemačke, Pruska pretvorena u parlamentarnu monarhiju
ITALIJA
- Podijeljena je na manje države
- Glavni cilj revolucionarnih pokreta je oslobođenje i ujedinjenje talijanskih zemalja.
- U siječnju 1848. izbijaju pobune u Palermu i Napulju koje su dovele do donošenja novih ustava
- Potaknuti ranijim pobunama, izbijaju ustanci u Milanu i Veneciji koje podupire Kraljevstvo Pijemonta i Sardinije, što dovodi do rata s Habsburškom Monarhijom
- Rat je završen mirom u Milanu
- Mazzini je u Rimu proglasio Rimsku republiku, ukinuo Papinsku državu i primorao papu Pia IX. da
napusti Vatikan
- Papa traži pomoć Francuske, Papinska država je ubrzo obnovljenja
- Zadnja ostaci revolucionarnih zbivanja nestali su kada je u kolovozu 1849. ugušena pobuna u Veneciji
- Revolucionarni pokreti su većinom bili neuspješni
- Feudalizam i apsolutizam ukinuti su samo u
Kraljevstvu Pijemonta i Sardinije, do ujedinjenja talijanskih zemalja nije došlo
- Pobuđena je želja za borbom za ujedinjenje Italije
Slika prikazuje idealizirani prikaz zajedništva mnogih europskih naroda koji stupaju prema boljem sutra
Proljeće naroda je niz revolucija koje su zahvatile europske države 1848. i 1849. godine kao uzrok težnja za društvenim promjenama
Ana Ferara, Marija Paun, Marija Petan, Ana Jagušt, Marta Šarić, Hanna Kudek, 3.b