Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKI NARODNI PREPOROD (1830 - 1860) - Coggle Diagram
HRVATSKI NARODNI PREPOROD (1830 - 1860)
Ilirski pokret je srodan pojam hrvatskom narodnom preporodu
Politički pokret koji se razvio u Hrvatskoj u ozračju hrvatskog narodnog preporoda
Trajao je od 1830 - 1843
Cilj mu je kulturno i političko jedinstvo svih Ilira
Početna faza u tom ujedinjenju trebalo je biti jezično ujedinjavanje Hrvata.
Nacionalno - politički i kulturni pokret
Razvija se na području hrvatske u prvoj polovici 19.st. pod utjecajem romantizma i prosvjetiteljstva te sličnih pokreta iz drugih zemalja Habsburške Republike
Pokret obuhvaća kulturu, književnosti, politiku i gospodarstvo
Istaknuti su: kolektivizam,sloga,jedinstvo nacije,aktivizam,dinamičnost i optimizam
Uvodi se hrvatski jezik kao službeni jezik
Ujedinjenje hrvatskih zemalja
Buđenje nacionalne svijesti
PODJELA
Pripremno razdoblje, od kraja 18. stoljeća do 1829. g.
Uviđanje važnosti narodnog jezika i nacionalne kulture
Maksimilijan Vrhovac
–zagrebački biskup -Poziv na sve duhovne pastire svoje biskupije, 1813.g
Početak je buđenja nacionalne svijesti
Antun Mihanović
–Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnem jeziku , 1815.g
Mihanović želi da hrvatski jezik dobije isti status kakav imaju i drugi nacionalni jezici.
Početno razdoblje, od 1830. do 1834. g.
Ljudevit Gaj
1830. g. izdaje ''Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja'' u kojoj predlaže pojednostavljenje pravopisa
Grof Janko Drašković
1832. g. objavljuje na štokavskom ''Disertaciju'' – hrvatski politički program u kojem traži ujedinjenje svih hrvatskih zemalja, slovenskih zemalja i Bosne u Veliku Iliriju
Razvijeno razdoblje, od 1835. do 1842. g.
Ljudevit Ga
j 1835.g. počinje objavljivati ''Novine Horvatzke''i ''Danicu horvatzku, slavonsku i dalmatinsku'' na kajkavštin
U Ilirskoj knjižnici se 1840. godine osniva Narodno kazalište
Stanko Vraz
1842.g. izdaje prvi hrvatski književni časopis ''Kolo'‘
Doba zabrane ilirskog imena, od 1843. do 1845. g.
Ivan Kukuljević Sakcinski
1843.g. je održao prvi govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru u kome je tražio da se narodni jezik uvede kao saborski i uredovni jezik umjesto latinskoga
Doba iščezavanja ilirskoga imena i prevlast narodnoga, od 1846. do 1874. g.
Na Trgu svetoga Marka 1845.g. dolazi do tragičnih srpanjskih žrtava krivnjom mađarona i vojske
Biskup Strossmayer
1860. godine traži vraćanje hrvatskog jezika u sve škole i urede te sjedinjenje Dalmacije s užom Hrvatskom.
Ban Josip Šokčević
1860. godine uvodi u urede hrvatski jezik