Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

VODE NA KOPNU - Coggle Diagram

- - - - rijeke pripadaju porječju Dunava
      - razgranata rječna mreža
      - rijeke teku površinom
      - mali pad korita, mirni tok
      - meandri
      - Drava
        
        nema pluvijalni tok
        
        izvire u tal. dijelu Dolomita
        
        hidroelektrane (ujednačen vodostaj)
        
        priotci: Bednja, Karašica, Mura
      - Sava
        
        izvori: Sava Bohinjka i Sava Dolinka
        
        najdulji tok
        
        luke: Sisak, Sl. Brod, Jasenovac, Slavonski Šamac
        
        pritoci: Kupa, Una, Sutla, Krapina, Lonja
      - Kupa
        
        najvažniji pritok Save
        
        izvire u Gorskom Kotaru
        
        najdulja rijeka koja izvire i završava u Hrvatskoj
        
        prijeke kupskog porječja: Korana, Mrežnica, Dobra
      - Dunav
        
        izvire u Schwarzwaldu
        
        Vukovar (luka)
        
        pritoci: Drava, Vuka
    - - kratke tekućice
      - malo pritoka
      - veći pad- hidroenergetsko iskorištavanje
      - alogene tekućice
      - karakteristične su ponornice (najdulje su Lika i Gacka)
        
        Pazinčica
        
        Vrljika
        
        Ljuta
        
        nastaju vrulje
      - Neretva
        
        nivalno-pluvijalni režim
        
        najdulja rijeka ovog slijeva
        
        posljednjih 20km su plovni do Metkovića
      - Cetina
        
        hidroenergetski potencijač
        
        vodoopskrba, turistički potencijal
        
        Peručko jezero i slab Gubavica
      - hidroenergija
        
        Krka
        
        veći dio toka je nacionalni i park
        
        marikultura
        
        estuariji Guduča i Čikole
        
        vodoopskrba Šibenika
        
        Zrmanja
        
        vodoopskrba Zadra
      - Rječina i Dubračina (Kvarner)
      - Istarske rijeke : Mirna, Raša, Butoniga i Dragonja
  - - - Apatovac, Bistra, Jamnička kiselica
    - - Stubičke i Tuheljske toplice, toplice u Daruvaru, Topuskom i Bizovcu
- - - - najviše u dinarskom području
      - proizvodnja hidroenergije i ribarstvo
      - AKUMULACIJSKA JEZERA
        
        Dubravsko, Varaždinsko i Ormoško jezero (Drava)
        
        Peručko jezero (Cetina)
        
        Bajer i Lokvarsko jezero (potrebe hidroenergetskog sustava Vinodol)
        
        Trakošćansko jezero, 5 jezera u Maksimiru i Borovik (nastali pregradnjom vodenog toka)
        
        elementi pejzaža, turističko-rekreativna važnost
      - RIBNJACI
        
        Jasinje (Jelas polje), Sišćani (Čazma), Končanica (Grubišno polje)
        
        izgradnjom manjih brana i regulacijom vode na močvarnom području
      - ŠLJUNČARE
        
        riječna voda u rupama nastalim eksploatacijom šljunka
        
        rekreativna funkcija
        
        Jarun i Bundek (Zagreb) Šoderica (Koprivnica)
    - - krški predijeli Primorske i Gorske Hrvatske
      - krška jezera
        
        Vransko jezero
        
        nastalo potapanjem polja u kršu
        
        park prirode
        
        Vransko jezero (Cres)
        
        najveća akumulacija pitke vode u hrv. kršu
        
        vodoopskrba Cresa i Lošinja
      - kriptodepresije
        
        Crveno i Modro jezero, Baćka jezera
      - riječna jezera
        
        na tekućicama dinarsko-jadranskog prostora
        
        Prokljansko jezero (Krka)
        
        potapanjem dijela riječne doline
        
        Plitvička jezera
        
        zadržavanjem riječne vode sedrenim barijerama
        
        16 jezera- najveće Kozjak