Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
MORE, download, download, download, download, download, download, download…
MORE
Reljef morskog dna
Kontinentalni rub
kontinentalni plićak ili šelf
najplići i najrazvijeniji dio mora
u njemu se ljudi bave off-shore proizvodnjom i ribarstvom
kontinentalna padina ili slaz
strma padina u morskom dnu
prostire se od oko 200 m pa do 3000 m
karakteristični su podmorski kanjoni kao nastavak dolina rijeka s kopna
kontinentalno podnožje
dio kontinentalnog ruba koji seže do dubina od oko 5000m
Kontinentalni rub dijeli se po aktivnosti u dvije grupe
aktivni
picifički tip
on se uzdiže radi podvlačenja litosfernih ploča, te je na njegovom prostoru pojačan vulkanizam i seizmičnost
pasivni
atlantski tip
tip kontinentalnog ruba koji lagano tone radi težine sedimenta koji se skupljaju na njemu
Dubokomorske brazde ili jarci
najdublji dijelovi podmorja
nastali su na mjestima podvlačenja litosfernih ploča
Marijanska brazda (11022m)
Oceanski bazeni
najprostraniji dijelovi morskog dna
zauzimaju 70% morskog dna
na tim prostorima vlada mrkli mrak te je visok tlak i niska temperatura
Srednjooceanski hrptovi
najviši reljefni dijelovi u morskom podmorju
nastaju na područjima razmicanja morskog dna gdje nastaje nova zemljina kora koja se ponekad može izdići iznad razine mora te tako nastaju novi otoci(tako je na primjer nastao Island)
Paleomagnetizam
prirodni magnetizam zadržen u stijenama
te stijene sadrže željezo i ostale određene minerale
morsko dno je nastalo prije 200 milijuna godina
možemo ga mjeriti čime se može odrediti pomicanje Zemljinog magnetskog pola
El Nino
složena vremenska pojava
obilna kiša i duga sušna razdoblja u zemljama duž Tihog oceana
promjena nastaje zbog stvaranja tople morske struje nedaleko od Peruanske obale
kišovito vrijeme na zapadu Južne Amerike, dok su sušna razdoblja na indonezijskom području
posljedice: povećana pojava tornada, pojava klizišta, pojava insekata, velike ljetne padaline (Ekvador) i suša (Australija)
Zaštita mora i podmorja u Hrvatskoj
Jadransko more sve je ugroženije
najugroženiji dijelovi Jadranskog mora su obale uz velike gradove
sve više dolazi do cvjetanja mora, te se pojavljuju neke nove alge kao što je Caulerpa taxifolia koja uništava morski ekosustav
kroz Jadransko more prolazi sve više tankera
Ekološke prijetnje Jadranskome moru
konzervakcijska biologija mora
grana biologije koja se bavi onečišćenjem mora
znanstvenici govore kako je veliki problem svih mora očuvanje morskih staništa
glavne prijetnje Jadranskome moru
:onečišćenje, nafta i opasne tvari, morski otpad, balastne vode (to su vode koje se nalaze u velikim tankerima, te njima pomažu u balansiranju u moru), marikulture, podvodna buka, prelov i degradacija
Zaštita Jadranskog mora
Hrvatskim Ustavom zajamčeni su zaštita i očuvanje svih prirodnih vrijednosti RH te pravo na zdrav okoliš
Hrvatska je članica UN-a i EU-a potpisnica je i mnogih međunarodnih konvencija te je na temelju njih izradila zakone
Rješenja koja se ističu u sustavu upravljanja morem
održivi ribolov
održivi i odgovorni turizam
zaštićena područja i ekološka mreža
integrirano upravljanje obalnim područjima
Pacifički vatreni prsten
područje najsnažnijih sudara litosfernih ploča
najnestabilniji dio našeg planeta
7 velikih i 20-ak manjih ploča
u tom području dolazi do erupcija vulkana, potresa i tsunamija
Otoci
dio kopna koji je uvijek okružen morem ili vodom
prirodni otoci
kontinentalni otoci
tip otoka koji je nastao odsijecanjem od velike kopnene cjeline podizanjem razine mora ili tektonskim pokretima (primjer otoka koji je nastao tektonskim pokretima je Madagaskar), (primjer otoka koji je nastao podizanjem razine mora je Velika Britanija)
Oceanski otoci
vulkanski
nastaju podmorskim vulkanskim erupcijama na srednjooceanskim hrptovima
lučni vulkanski otoci
nastali su podvlačenjem litosfernih ploča (pr. Aleuti)
vulkanski otoci na riftu
nastaju zbog razmicanja litosfernih ploča (pr. Island)
koraljni
nastali su djelovanjem koralja u tropskim toplim morima
najpoznatiji je Veliki koraljni greben koji se nalazi uz obalu Australije
umjetni otoci
nastaju zbog želje za povećanjem prirodnih otoka (pr. Vasiljevski otok)
nastaju zbog gospodarskih razloga (pr. otok Osaka je napravljen kako bi se na njemu sagradila zračna luka
Kontinentalni plićak
izvor hrane
u kontinentalnom plićaku obitava veći dio biljnog i životinjskog morskog svijeta
u kontinentalnom plićaku nalaze se i glavna ribolovna područja svjetskog mora
Off-shore proizvodnja
naziv za postupak vađenja nafte i zemnog plina iz mora i oceana
do toga je došlo zato što su ljudi iscrpili izvore nafte na kopnu
zbog potražnje nafte počele su se graditi platforme
Velike havarije u kontinentalnom plićaku
nasukavanje naftnog tankera Exxon Valdez (1989.)
eksplozija naftne platforme Deepwater Horizont (2010.)
More kao prirodni resurs
ribarstvo
djelatnost primarnog sektora
riba i morski plodovi su proizvodi kojima se najviše trguje diljem svijeta
marikultura
umjetno uzgajanje morskih organizama
Organogene obale
koraljne obale
zoogene obale
kolonije koralja u tropskim morima
najljepši i najsloženiji ekosustav na svijetu
ekološki ugroženi
čovjek
klimatske promjene
mangrove obale
hidrofilna vegetacija na ušćima rijeka (estuariji i obalne lagune)- mangrove šume
štite obale od erozije
stanište tropskih životinja i biljaka
ekološki ugrožene djelovanjem čovjeka
La Nina
hladno animalno klimatsko stanje ekvatorijalnog dijela Tihog oceana
Walkerova cirkulacija
s jedne strane Tihog oceana oblačno je s padalinama zbog toga što se zrak uzdiže, dok je s druge strane vedro radi spuštanja zraka
