Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
MORE - Coggle Diagram
MORE
Reljef morskog dna
- oceansko dno je vrlo mlado, nastalo je prije otprilike 200 milijuna godina
- kao dokaz starosti i stvaranja morskog dna uzima se paleomagnetizam, prirodni magnetizam koji je sačuvan u stijenama, u mineralima koje sadržavaju željezo
Kontinentalni rub
- prostire se na oko 18% površine morskog dna i sastoji se od kontinentalnog plićaka ili šelfa, kontinentalne padine, kontinentalnog podnožja i dubokomorskih brazda ili jaraka
- kontinentalni rubovi mogu biti pasivni ili aktivni - Atlanstki tip je primjer pasivnoga ruba jer on lagano tone, a sedimenti se skupljaju pravilno, Pacifički se rub uzdiže zbog procesa podvlačenja pa se javljaju pojačan vulkanizam i seizmičnost
- Kontinentalni plićak
- ekonomski najvažniji dio podmorja - veliki izvor hrane, glavna ribolovna područja svetskog mora
- Off-shore proizvodnja - naziv za postupak vađenja nafte i plina iz mora i oceana, katkad i jezera - opasnosti su od nasukavanja naftnog tankera ili isjtecanja golemih količina nafte
-
Dubokomorski ili oceanski bazeni
- najdublji dijelovi podmorja nastali na granicama podvlačenja litosfernih ploča
Srednjooceanski hrptovi
- najviši reljefni dijelovi u morskom podmorju
- ta su područja međusobno povezanih oceanskih planinskih lanaca koji se krivudajući granjaju na oko 65 000 kilometara morskog dna oceana i zapremaju površinu od oko 11% dna svjetskog mora
-
Otoci
- otok je dio kopna koji je uvijek okružen morem ili vodom
- otoci zauzimaju oko 9,9 milijuna km2 ili 6,6 % ukupne Zemljine površine
Prirodni otoci
- Kontinentalni otoci - prema postanku su dijelovi geološke strukture susjednog kopna i s njim su nekada činili jedinstvenu cjelinu. Nastali su nakon potapanja dijelova kopna koje su izazvali tektonski pokreti ili podizanje svjetske razine mora zbog glacioeustatizma. Takvi otoci nastaju na kontinentalnom plićaku (npr. Velika Britanija, Irska, Sicilija, Kalimantan i dr.), odcjepljenjem dijelova kore kontinenta (mikrokontinentalni otoci - npr. Madagaskar, Novozelandski otoci) i sprudni otoci
- Oceanski otoci - izdižu se iznad oceanskog dna i izdvojenu su. Mogu bili vulkanski i koraljni. Vulkanski otoci dijele se na lučne otoke (npr. Aleuti) te na vulkanske otoke na riftu (npr. Island). Koraljni otoci nastali su djelovanjem koralja u tropskim toplim morima. Najpoznatiji su oni uz sjeveroistočnu obalu Australije
Umjetni otoci
- U nekim područjima svijeta radom ljudi stvoreni su umjetni otoci koji nastaju zbog želje za povećanjem prirodnih otoka (npr. Vasiljevski otok u Sankt Peterburgu) ili zbog gospodarskih razloga (npr. stvaranje otoka u uvali grada Osake na kojem je sagrađena luka Kansai)
Organogene obale
- obala je granični pojas između kopna i mora i područje na kojem ljudi grade naselja i luke te razvijaju različite gospodarske djelatnosti
- ukupna dužina obala na Zemlji je oko 500 000 km
- razlikujemo primarne i sekundarne obale
Koraljne obale
- oblici organogenih zoogenih obala koji nastaju rastom koraljnih kolonija u toplim, plitkim i čistim morima
- koralji su skupine životinja koje žive u kolonijama
- rastu postupno ovisno o razmnožavanju, širenju i ugibanju organizama koje čine njihov živi dio i od čijih su vapnenačkih kostura izgrađeni
- mnogi su uzroci nestajanja koraljnih grebena od kojih se ističu globalno zagrijavanje i ljudski nemar
- grebeni nestaju iznenada od posljedica toplinskog udara
- cijeli bi svijet trebao što prije reagirati akcijom protiv globalnih emisija stakleničkih plinova i smanjiti upotrebu fosilnih goriva, a povećati upotrebu obnovljivih izvora energije
-
Mangrove obale
- fitogeni oblici obala koji nastaju rastom bujne hidrofilne vegetacije i najčesšće se pojavljuju na ušćima rijeka trospkoga i suptropskog područja gdje su izraženi procesi plime i oseke
- stanište je mnogim biljnim i životinjskim vrstama što ih čini područjima velike bioraznolikosti
- u posljednjih nekoliko desetljeća uništeno je više od polovice mangrovih močvara djelovanjem čovjeka, naftnih havarija, deforestacija, invazivnih vrsta i klimatskih promjena
- zaštita mangrova obuhvaća nekoliko razina: međunarodnu, nacionalnu i razinu administrativnih jedinica i lokalnih zajednica
-
More je prirodni resurs
Ribarstvo
- gospodarska djelatnost primarnog sektora, u njemu je zaposleno više od milijuna stanovnika našeg planeta, a riba i ostali organizmi iz mora su proizvodi kojma se najviše trguje diljem svijeta
- akvakultura - dio ribarstva koji se bavi uzgojem vodenih organizama u morima, ili kopnenim vodama. Ako se taj umjetni uzgoj obavlja u morima, upotrebljava se i naziv marikultura. Sve brži rast stanovniptva Zemlje potiče i sve veći umjetni uzgoj i ulov ribe
-
Uzgoj morskih algi i proizvodnja soli
- Morske alge - raznolika skupina organizama koja je u današenjem svijetu našla široku primjenu
- Morska sol - jestiva sol koja se dobiva kroz isparavanje morske vode
-
Pacifički vatreni prsten
- područje gdje su najsnažniji sudari litosfernih ploča
- u njemu se nalazi 450 aktivnih vulkana ili oko 75 % svih vulkana na Zemlji
- duž rubova litosferne ploče česta je subdukcija ili podvlačenje, čime se stvaraju nestabilna područja u litosferi što pogoduje izbijanju magme iz dubljih dijelova Zemljine unutrašnjosti
- u Pacifičkom vatrenome prstenu svake se godine bilježi više od 90 % svih potresa
- stalni dodiri litosfernih ploča stvaraju velike tlakove koji prouzročuju pucanje ili podvlačenje ploča pri čemu nastaju potresi
- pri najsnažnijim potresima pojava je potresnih morskih valova ili cunamija - valovi koji se šire brzinom većom od 700 km/h
- posljedice su mnogostruke - uz ljudkse žrtve, potresni valovi prouzročuju i golema materijalna razaranja
El Niño
- prirodna meteorološka pojava koja je povezana s klimatskim promjenama. Te promjene nastaju zbog stvaranja tople morske struje koja nastaje nedaleko od peruanske obale u razmacima od dvije do sedam godina
- nastaje iz vjetra i vode
- posljedice El niña su velike - veliki globalni utjecaj na vremenske uvjete (jake ljetne padaline uzduž obala Ekvadora i sjevernog Perua, suša u južnom Peruu, sjsveroistočnom Brazilu, Australiji i području Sahela), te ima važan utjecaj na globalno zagrijavanje
-
