Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Solopjesma i glasovirska minijatura, https://youtu.be/zPoRzOiW3XM - Coggle…
Solopjesma i glasovirska minijatura
Solopjesma
Komoran i intiman karakter glazbe pogodovao je izvođenju na društvenim večerima koje su se održavale u privatnim kućama i čitaonicama, a ponajbolje je odgovarao i iznošenju umjetnikovih emocija
Dionici glasovira povjerena je važna uloga te ona često nastoji dočarati atmosferu teksta. Samostalni dio koji izvodi glasovir na početku solopopijevke jest preludij, interludij se izvodi između strofa u tekstu, a postludij kao zaključak na kraju solopopijevke
Skladba je namijenjena glasu uz pratnju glasovira.
Razlikujemo dvije osnovne vrste solopopijevaka; strofnu i prokomponiranu
Strofna solopopijevka jest ona u kojoj se svaka strofa teksta pjeva na istu melodiju. Strofne solopopijevke imaju jednostavniju instrumentalnu pratnju, a melodije su pjevne, često folklornoga prizvuka.
https://youtu.be/hm_e-Jl_xKw
Ponekad se može javiti i modificirana strofna forma solopopijevke u kojoj se sve strofe teksta ne moraju pjevati na istu melodiju, a zovemo ju varirana strofna solopopijevka. Varirana strofna forma najčešće se javlja u slučajevima kada se strofe razlikuju po nijansama, raspoloženju koje sugerira sadržaj teksta pa se određene promjene unose u melodiju odnosno glasovirsku pratnju. Često se mijenja samo posljednja strofa.
https://youtu.be/zC7gEVSgf9k
Prekomponirana solopopijevka je ona ukojoj se melodija prilagođava zahtjevima teksta, što znači da se na svaki dio teksta pjeva nova melodija, dakle, posve suprotno strofnoj solopopijevki, melodija se ne ponavlja. U ovoj formi solopopijevke i glasoviru je povjerena značajnija uloga jer snažnije opisuje atmosferu teksta
https://youtu.be/fKVnL9JvuO8
Najznačajnija vokalna minijatura romantizma jest solopopijevka (solopjesma)
Obilježja solopopijevke 19. stoljeća jesu određena suzdržanost u izričaju, intimnost i nepostojanje vanjskog sjaja (npr. kolorature)
Schubert je uglazbio i stihove balade Vilinski kralj njemačkoga pjesnika Johanna Wolfganga von Goethea.
Vilinski kralj jedna je od popijevaka u kojoj je provedena dramatizacija radnje
Glasovirska minijatura
Ovisno okarakteru glazbe, glasovirska minijatura može imati različite nazive. Ona je često programnog karaktera, na što upućuje opisni naslov skladbe
U minijature ubrajamo i skladbe s različitim nazivima: preludij, nokturno, pjesme bez riječi, moment musical, etidu, polonezu, baladu, fantaziju
Većina skladatelja 19. stoljeća bavila se glaovirskom minijaturom, a najznačajniji su Robert Schumann, Frederic Chopin, Felix Mendelssohn-Barthody, Franz Schubert, Franz Liszt, Johannes Brahms
Robert Schumann značajan je ne samo kao skladatelj solopopijevaka, nego i glasovirskih minijatura, koje je javno izvodila njegova supruga Clara.
Tome su pridonijeli značajni pijanisti - virtuozi onoga vremena, a osobito su bili poznati Frederic Chopin, Franz Liszt, Clara Schumann
Kao primjeri glasovirske minijature u kojima se ogleda dualizam autorove umjetničke naravi mogu poslužiti dva stavka iz ciklusa Carnaval: Eusebius i Florestan
https://youtu.be/BLHa6aHWva4
https://youtu.be/OV1NSKlqA4E
Nokturna je pisao i hrvatski skladatelj Ferdo Wiesner Livadić. Njegov Notturno u fis - molu, objavljen 1822. godine, prije Chopinovih nokturna, prožet je romantično - elegičnim ugođajem
https://youtu.be/MTl10jJ6jXU
Skladatelju i minijaturu unose subjektivnost izraza, osebujan kolorit , ali i blještavilo virtuoznosti.
Glasovirska minijatura glazbena je vrsta komornog zvuka, namijenjena izvođenju na glasoviru. Romantizam je doba njene široke zastupljenosti na koncertnim podijima i pri kućnome muziciranju.
https://youtu.be/zPoRzOiW3XM