Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Gospodarstvo i komunikacije u srednjem vijeku, image0 (6), image0 (7),…
Gospodarstvo i komunikacije u srednjem vijeku
POLJOPRIVREDA
u razvijenome srednjem vijeku poljoprivredna je proizvodnja znatno napredovala, plodno zemljište dobivalo se krčenjem šuma i isušivanjem močvara, počeo se upotrebljavati željezni plug te se umjesto dvopoljnog uvodi tropoljni način obrade tla prvi se put u Europi javljaju poljoprivredni viškovi i razvija se trgovina među vlastelinstvima
motivirani vlastelinski činovnici uveli su dvopoljni sustav društvena stega je popustila pa su pojedini kmetovi ponovno postali slobodni seljaci
u kasnome srednjem vijeku zbila se agrarna revolucija sve veća potreba za poljodjelskim proizvodima potaknula je uvođenje tehnološki naprednijeg oruđa za obradu tla i gnojidbu životni se vijek produljio, višak proizvoda omogućio je da dio stanovnika postane socijalno pokretljiv
vlastelinstva su u početku bila zatvorene gospodarske cjeline i kmetovi su proizvodili sve što je bilo potrebno vlastelinu(odjeću, oruđe i oružje, kuće, čamce)
naprednije ratarstvo te razvoj obrta-->sigurnost Europljana-->brži demografski rast u Europi
na razvoj poljoprivredne proizvodnje na Zapadu utjecali su irofranački monasi i redovnici koji su prihvaćali Pravila Benedikta iz Nursije prepisivali su knjige antičkih teoretičara agrikulture i znanja primjenjivali na svojim posjedima te širili znanja o pravodobnoj obradi zemlje, navodnjavanu, skladištenju namirnica, križanju i selekcioniranju životinja
u krizi su ljudi narušili hranidbene lance pa su se izgladnjeli grabežljivci zalijetali u sela i napadali domaće životinje pa i ljude-->navještaj skorog kraja svijeta
slaba proizvodnja-->male zalihe hrane-->česta razdoblja gladi-->ljudi umiru
seljaci su uoči zime bili prisiljeni poklati većinu stoke, no spremanje mesa, zbog male količine soli na tržištu, bila je povlastica bogatih
prinosi s oranica, voćnjaka i vinograda bili su skromni, nedovoljan broj radnih životinja
prestanak seljenja, pljačkanja i haranja novih naroda potiče demografski rast, još se više pokazuje degradacija antičke agrikulture
OBRT
nužda zbog prodora Normana naučila je franačke graditelje podizati utvrde, a već početkom 9.st. izvori bilježe da karolinški obrtnici podižu utvrde na hrvatskim područjima
karolinški mačevi nađeni u starohrvatskim grobovima djelo su stranih majstorskih radionica, a ostali vojni pribor vjerojatno je djelo domaćih majstora
vlastelinski činovnici uviđaju razlike među vještinama pojedinih kmetova te ih povlasticama motiviraju da budu još bolji(one vješte u izradi strelica, lukova, koplja povlače u utvrdu gdje izrađuju vojnu opremu, a zidare, kovače šalju u udaljenije krajeve kako bi izučili obrt
obrt se potkraj ranoga srednjeg vijeka nametnuo kao važna gospodarska djelatnost stvorivši vlastito tržište, a i sam je potraživao poljodjelske proizvode jer se obrtnici uglavnom nisu bavili agrarnim djelatnostima
samostani su postali rasadišta spoznaja i mjesta širenja tehnologija
degradaciju obrta zaustavile su redovničke zajednice koje prihvaćaju Pravila Benedikta iz Nursije većina redovnika nisu zaređeni svećenici nego su braća-laici koji kao obrtnici rade u samostanu(zidari, kovači, stolari, ljekarnici, klesari, slikari, zlatari)
stvaranje agrarnih zajednica na europskom kontinentu još je više smanjilo potrebu za obrtničkim proizvodima- srednji je vijek postao doba drva, a drvenim se alatom gotovo svi seljaci odlično služe
obrtnička proizvodnja nije bila velika, a obrtnici su teško dolazili do kvalitetne željezne rude i ugljena
stanovnici sredozemnih komuna prodaju poljoprivredne alate, konjaničku opremu i metalne predmete potrebne u pokućstvu pridošlom germanskom i slavenskom stanovništvu
REDOVNICI I OBNOVA KOMUNIKACIJA
prve srednjovjekovne ceste grade benediktinci od 9.st., a cisterciti od 12.st. kako bi povezali opatije i prodavali svoje poljoprivredne i obrtničke proizvode
u kontinentalnim i podunavskim dijelovima današnje Hrvatske grade prometnice u drugoj polovici 12.st.
hodočasnici su se obično pokraj mostova, skela i na raskrižjima putova molili s okolnim stanovnicima, iznosili iskustva, doživljaje, snove te su prikupljali novac za molitvene nakane od onih koji ne mogu sami hodočastiti
brigu o cestama prema Istoku, koje su prokrčili prvi križari, preuzeli su ivanovci i templari templari grade utvrde uz prometnice povećavajući sigurnost hodočasnika
na antičkim prometnicama tijekom velike seobe naroda i još dugo nakon nje nisu migrirali trgovci već hodočasnici Kršćani su u 6. i 7.st. iz svih dijelova Europe hodočastili u Rim, ubrzo i u Jeruzalem i druge gradove povezane s Isusom
budući da su se križarski ratovi degradirali i pretvorili u pljačkaške pohode, ceste su postale važni gospodarski i hodočasnički pravci
ustave na rijekama i propuste ispod mostova, nitko nije održavao i ubrzo se rijeke preusmjerene radi navodnjavanja vraćaju u prirodna korita, a dijelovi uz rijeke(Rajnu, Dunav, Savu, Senu, Po, Arno, Tiber)ponovno postaju močvare
križarske i cistercitske ceste preplavilo je stalno, ali neujednačeno kretanje trgovaca
na zapadu Europe od 5.st. nije bilo jedinstvene političke cjeline, a germanske se države brzo raspadaju pa nije bilo političke snage koja bi organizirala popravak rimskih cesta, mostova, kopitnica, odmorišta
gradnjom mreže cesta omogućili su da višak poljoprivrednih proizvoda izađe na tržište srednje Europe(Dunavom) i sredozemno tržište(preko Senja)
PROMATRAČNICE
isprva su to pretovarna mjesta uz ceste, rijeke i potoke sa skladištima i jednostavnim svratištem gdje veletrgovci trguju s lokalnim trgovcima
poslije ih čine gostinjac, skladišta, obrtničke radionice, kapelica, i višekatna kula, a oko njih palisade i opkop
dio prometne infrastrukture
KUŽNE BOLESTI
ništa nije tako određivalo demografsku sliku srednjovjekovne Europe kao zarazne bolesti
Venecija je u velikoj epidemiji kuge 1347./1348., koju nazivamo Crna smrt izgubila 60% stanovništva
prometnicama nisu putovali samo trgovci i hodočasnici već su dolazile i bolesti
kuga nije mimoišla ni dalmatinske gradove te su ju vjerojatno donijeli pomorski trgovci vratila se nekoliko puta tijekom istog stoljeća
Dubrovačke su vlasti prve u Europi pokušale karantenom spriječiti širenje kuge s otoka Šipana, ali bez uspjeha
kako bi zaustavili haranje, ljudi su se molili svecima-zaštitnicima od zaraznih bolesti(na primjer sv. Sebastijanu, sv. Roku), postili, hodočastili i često pisali oporuke
Majstori zidari u srednjovjekovnom rukopisu
Iluminacija s prikazom prodaje obrtničkih proizvoda
Irski redovnici
Prikaz poljskih radova
Rimske prometnice
Ostatci promatračnice u Francuskoj
