Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
PROBLEM CRKVENE JURISDIKCIJE - Coggle Diagram
PROBLEM CRKVENE JURISDIKCIJE
započet još u Branimirovo doba
protivljenje pape Ivana VIII. i ostalih biskupa
ninski biskup Teodozije pokušao zauzeti stolicu solinskog biskupa
sukob intenzivira u Tomislavovo vrijeme
splitski biskup Ivan i zadarski biskup Formin osporaju pravo ninskom biskupu Grguru na nadležnost nad biskupima dalmatinskih gradova
zadarski biskup - pozivao se na stolovanje u glavnom dalmatinskom gradu
splitski biskup - splitska biskupija nasljednica stare salonitanske nadbiskupije
jurisdikcija (nadležnost)
SPLITSKI CRKVENI SABORI
PRVI CRKVENI SABOR- 925. na inicijativu pape Ivana X.
zbog ugleda biskupskog imena, nije slobodno postavljati biskupe u malim gradovima i selima
upereno protiv ninskog biskupa, Nin nije bio sjedište biskupije
splitska nadbiskupija proširila svoju crkvenu jurisdikciju i na područje hrv. države
crkveni primat na istočnoj jadranskoj obali pripao splitskoj nadbiskupiji
predsjedali papini poslanici i kralj Tomislav
DRUGI CRKVENI SABOR - 928.
nastao zbog prosvjedovanja Grgura kod pape
predsjedao papinski poslanik Madalbert
potvrđene odluke o primatu splitske crkve
odluka o ukidanju Ninske biskupije
TREĆI CRKVENI SABOR - 1060.
pristaše reformnog pokreta zahtijevaju ukidanje simonije i nikolaizma, zabranu nošenja brada i ženidbe za svećenike, a svjetovnim vladarima niječu pravo miješanja u crkvene poslove
navedeni zahtjevi su ponovljeni i doneseni neki novi
svi svećenici moraju znati lat. jezik
za vrijeme vladavine Petra Krešimira IV.
PROBLEM GLAGOLJICE I SLAVENSKOG BOGOSLUŽJA
papu Ivana X. muči bojazan da se preko slavenskog bogoslužja ne bi proširilo krivovjerje; koje bi ugrozilo poziciju rimske Crkve
kao glavni motiv sazivanja crkvenih sabora navodi suzbijanje
Metodove doktrine
Papa opominje dalmatinsko svećenstvo, kralja Tomislava i zahumskog kneza Mihovila Viševića da ne upotrebljavaju u bogoslužju slavenski "barbarski" jezik
na saborima se malo raspravljalo o glagoljici i slavenskom bogoslužju; osim odluke da se svećenici glagoljaši ne smiju promicati na više položaje osim ako ne nauče latinski jezik