Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
PRIRODNA OBILJEŽJA HRVATSKE - Coggle Diagram
PRIRODNA OBILJEŽJA HRVATSKE
prirodne cjeline: Primorska, Gorska, Nizinska
Gorska (Dinarska)
prostorno najmanja
čini 14% hrvatskog teritorija
dio zapadnog dinarskog planinskog sustava
prevladavaju karbonatne stijene (vapnenci i dolomiti)
stijene mogu biti vulkanske, preobražene i taložne
radom vode i vapnenačkih stijena nastaju brojni krški podzemni oblici
najoštrija klima
snježno-šumska
gorska i planinska područja
srednja srpanjska temperatura 15-20°C, srednja siječanjska niža od -3°C
oborine rastu prema višim područjima, >2000mm padalina
umjereno topla klima s toplim ljetom
srednja srpanjska temperatura 18-22°C, srednja siječanjska od -2 do 0°C
oborine rastu prema višim područjima i zapadu, >1000mm padalina
temperaturna inverzija
tlo
planinska crnica
planinsko tlo s više humusa; viša područja; pašnjaci
smeđe tlo
na vapnencima i dolmitima
podzoli
isprana, kisela, plitka, siromašna humusom, slabo plodna tla; šume
reliktna crnica
zaostala iz ledenog doba; na vapnenačkim planinama
vegetacija
52% šume
mijenjaju se s nadmorskom visinom
bukva, hrast, jela, pretplaninska bukva, klekovina bora, pašnjaci, goleti, šumarstvo, drvna industrija
endemske vrste: velebitska degenija, hrvatska sibireja
vuk, smeđi medvjed, ris
kisele kiše
Nizinska (Panonska)
obuhvaća 54% teritorija
dio Panonske nizine
rijeka Dunav - pripada srednjem Podunavlju
reljefni oblici
pobrđa
viši reljefni oblici rebrastog izgleda (od 200 do 500m)
osoj - podgorja
šumarstvo
prisoj - prigorja
vinogradarstvo i stočarstvo
dijelovi Hrvatskog zagorja, Bilogora, Vukomeričke gorice, Petrova gora i Zrinska gora
humlja i gorice - dolinski tip reljefa
lesne zaravni
istočna Slavonija i Baranja
les je sitan materijal nastao djelovanjem vjetra
podloga za stvaranje crnih tala
najplodnija zemljišta
najveće
Đakovačka, Vukovarska, Baranjska, Erdutska
riječne terase
prostori uz velike rijeke
nadmorska visina do 200m
plodna, hrast lužnjak (šumarstvo i drvna industrija), važne prometnice
poloji
najveće polojne cjeline
Lonjsko polje, Crnac polje i Jelas polje uz rijeku Savu, Crna mlaka u Pokuplju, Kopački rit u Baranji
najniži i najrašireniji reljefni oblici
gorja
500 do 1000m nadmorske visine
starog postanka i "otočne planine"
najviši vrh Nizinske Hrvatske
Žumberačko gorje - Sv. Gera (1181m)
Ivanščica i Medvednica
slavonska gorja
Psunj i Papuk
rijetko naseljena zbog nepovoljne klime
više padalina, niže temperature, duže se zadržava snijeg, nemogućnost razvoja poljoprivrede (nekvalitetno tlo i gusta šuma), prometna izoliranost
izražena kontinentalnost
oborine padaju prema istoku
povećavaju se razlike između srednjih siječanjskih i srpanjskih temperatura
udaljenost od mora, reljefna otvorenost, zapadni vjetrovi
umjereno topla klima s toplim ljetom
srednja srpanjska temperatura 18-22°C, srednja siječanjska od -2 do 0°C
oborine rastu prema višim područjima i zapadu, >1000mm oborina, temperaturna inverzija
tlo
močvarna ritska crnica
vlažna, plodno tlo uz riječne tokove
aluvijalna tla
plodno tlo uz riječne tokove
crnica
najvrijednije tlo nastalo na lesnoj podlozi, prozračno, bogato humusom, plodno; istok Hrvatske
degradirana crnica
isprana siromašnija humusom
smeđa tla, podlozi
vegetacija
31% šume
bjelogorične vrste na poplavnim staništima: vrba, jasen, topola
u nižim gorskim područjima: hrast kitnjak, obični grab
šuma hrasta lužnjaka (slavonske šume, slavonska hrastovina)
bukva je najrasprostranjenija
problem
prekomjerna sječa slavonskih šuma, uporaba pesticida i umjetnih gnojiva
Primorska (Jadranska)
obuhvaća prostor uz Jadransko more
32% područja RH
dio europskog sredozemlja
sredozemna klima s vrućim ljetom
otoci južno od Lošinja, obalno područje Dalmacije
srednja srpanjska temperatura >22°C, srednja siječanjska >4°C
oborine rastu od otoka prema obali, od nižih prema višim područjima; >1000mm oborina
umjereno topla klima s vrućim ljetom
obala Istre i Kvarnera
umjereno topla klima s toplim ljetom
unutrašnjost Istre i Dalmacije
tlo
crvenica
tlo krških prostora, neotopivi dijelovi vapnenca; uzgoj vinove loze, voća i povrća
fliš
najvažnije tlo za poljoprivredno iskorištavanje
vegetacija
40% šuma
zimzelena šuma hrasta crnike (Brijuni, Mljet, Rab)
degradacija šume
makija, garig, kamenjar
alepski bor i dalmatinski crni bor (Pelješac, Hvar, Brač)
listopadna šuma hrasta medunca i bijelog graba u unutrašnjosti primorja
bukva na višim područjima