Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
VJERA U RANOM SREDNJEM VIJEKU - Coggle Diagram
VJERA U RANOM SREDNJEM VIJEKU
KRIŽARSKI RATOVI
POVOD
papa Urban II. na saboru u Clermontu 1095. god poziva kršćane iz Europe da oslobode kristov grob
SITUACIJA PRIJE KRIŽARSKIH RATOVA
zagospodarili Malom Azijom, Palestinom i Sirijom
onemogućili hodošašće kršćana na Kristov grob u Jeruzalemu
Turci Seldžuci zauzeli Bagdadski kalifat
Bizant je tražio pomoć Zapada
UZROCI
nedostatak obradivih površina
demografska eksplozija
trgovački interesi i težnja za proširenjem tržišta
težnja plemića za jačanje političkog utjecaja
Turci Seldžuci osvojili Siriju, Palestinu i Jerusalem
TIJEK RATA
bilo je 8 križarskih ratova od 1095. do 1291. god.
DRUGI KRIŽARSKI RAT(1147.-1149.)
povod- muslimani osvojili Edessu
sudjeluju njemački car Konrad III. i francuski kralj Luj VII.
neuspjeh Križara
PRVI KRIŽARSKI RAT(1096.-1099.)
pohod predvodili plemići Robert od Normandije, Godfrey Bouillonski, Robert Guiscard
osvojen Jeruzalem od strane križara, pokolj muslimana
osnovane križarske države: Jeruzalemsko kraljesvstvo, kneževina Antiohija, grofovije Edessa i Tripoli
TREĆI KRIŽARSKI RAT(1189.-1192.)
Papa Grgur VIII. pozvao u pohod
Sultan Saladin 1187. god. osvojio
Jeruzalem
sudjeluju Friedrich Barbossa, Filip II. August i Richard Lavljeg Srca
rezultati su Richardovo osvajanje Acre i dogovor sa Saladinom da kršćani mogu posjećivati Sveti grob
ČETVRTI KRIŽARSKI RAT(1202.1204.)
na poticaj Venecije 1202. god.
Venecija i Križari pljačkaju Carigrad 1204. god.
OSTALI KRIŽARSKI RATOVI
dječiji križarski pohod 1212.
Peti križarski rat (1217.-1221.)
predvode ga: Leopold Austrijski i Andrija II.
usmjeren protiv Egipta 🡪 neuspješan
Šesti križarski rat (1228. – 1229.)
car Fridrik II. – diplomatskim putem vratio Betlehem, Nazaret i Jeruzalem
kršćani zauvijek izgubili Jeruzalem (1244.)
Sedmi križarski rat (1245. – 1250.)
Osmi križarski rat (1263. – 1270.)
predvodio Luj IX. Sveti protiv Egipta i Tunisa 🡪 bez uspjeha
pad utvrde Akre (1291.)
posljednje kršćanske utvrde na istoku
🡪 kraj križarskih ratova
SUDIONICI
seljaci
sitni plemići i vitezovi
talijanski gradovi
vladari
DUHOVNO VITEŠKI REDOVI
vezani zavjetom, podređeni statutu, nemaju obitelj,
direktno podređeni papi, stekli veleposjede, nema
predaje
zadnji su napustili Istok i djelatnost prenijeli u Europu
TEMPLARI (Vitezovi Hrama)
osiguravali puteve
transpotirali i osiguravali novac za ratovanje
IVANOVCI/HOSPITALCI (Vitezovi bolnice Sv. Ivana)
Cipar-Rodos-Malta
Malteški vitezovi
TEUTONCI (Njemački viteški red)
Država teutonskog viteškog reda
POSLJEDICE KRIŽARSKIH RATOVA
upoznavanje istočne kulture
razvoj trgovine
uzgoj novih poljoprivrednih kultura
bolja kvaliteta življenja
jačanje ugleda i moći Crkve
razvoj gradova (Venecija i Genova)
razvoj kulture i obrazovanja
promijene u vojsci i načinu ratovanja
mnoge ljudske žrtve
pridonijelo širenju bolesti
RELIGIOZNOST U SREDNJEM VIJEKU
Bogatstvo Crkve
milodari, naslijeđe, otimačina
crkvena desetina
Crkva nije plaćala porez
politička uloga Crkve
Vjera i zajednica
Crkva je imala sofisticiran sustav upravljanja, zakone i organizirano gospodarstvo
Crkva je djelovala u svjetovnoj i institucionalnoj
domeni
Sakramenti
Jedinstvo vjernika pojedinca i Crkve ostvarivalo se kroz sakramente
Hodošašća
pokloničko putovanje do nekog svetog mjesta iz religioznih razloga
iskupljenje grijeha, čudesno ozdravljenje i upoznavanje svijeta
Vjera i strah
smrt je imala središnje mjesto u životu srednjovjekovnog čovjeka
srednjovjekovni čovjek bojao se čudovišta i demona
Kanonsko pravo
Hereze(11.st.)
Katari
Valdenzi
Inkvizicija
Rimska inkvizicija(13.st.)
Španjolska inkvizicija(15.st.)
Biskupska inkvizicija(12.st.)
UTJECAJ JUDAIZMA NA SREDNJOVJEKOVNA DRUŠTVA
Židovska zanimanja
Židovi nisu mogli posjedovati zemlju
i nisu bili dio feudalnog sustava
Židovi su prikupljali poreze za
plemiće
Geto
odvojeno gradsko područje u kojem su Židovi bili prisiljeni živjeti ili su se ondje slobodno nastanjivali
Spaljivanje Židova
Židovi su bili optuženi za izbijanje i
širenje kuge u Europi u 14. stoljeću
PREOBRAZBA RIMSKOG KRŠĆANSTVA U KATOLIČKU CRKVU
Uloga Crkve u Ranosrednjovjekovnoj Europi
jedina institucija koja je preživjela pad
Zapadnog Rimskog Carstva
povezuje čitav Zapad
prenosi rimske tradicije na pridošle
narode
sprega Crkve i germanskih vladara
Redovništvo
javlja se u III. I IV. Stoljeću u Egiptu, Palestini i Siriji
pustinjaci – „samačko redovništvo”,
redovničke zajednice (cenobiti) - žive u samostanu (cenobij) prema reguli
žive u samostanu (cenobij) prema reguli
zajednice, pod upravom opata,
Irski redovnici- žarište zapadnoeuropske kulture
Benediktinci-redovnička zajednica po Benediktu iz Nursije
Crkveni raskol(1054.)
Rimokatolička(Rim) i poglavar je papa
Istočnopravoslavna(Carigrad) i poglavar je patrijarh
Sukob papinstva i carstva
jačanje svjetovnih vladara
papa i Crkva postaju ovisni o zaštitnicima
OTONOVE POVLASTICE - niti jedan papa nije mogao biti posvećen prije nego caru položi zakletvu vjernosti
LAIČKA INVESTITURA – kralj postavlja biskupe i nadbiskupe
car postaje zaštitnik Crkve, a biskupi njegovi vazali,car ubire prihode sa crkvenih posjeda – BORBA ZA INVESTITURU
Nastanak papinske države
omogućio ju je Pipin Mali
Sukob pape Grgura VII. I cara Henrika IV.
spor oko izbora milanskog nadbiskupa
papa Grgur VII. izopćio cara Henrika IV.
Sukob za investituru
sukob pape i cara za UNIVERZALNU VLAST
car (svjetovni vladar) moćniji od pape zbog laičke investiture
u 11. st. kriza Crkve (raskol) + kriza svećeničkog morala
Crkva slabi zbog simonije, nikolaitizma i laicizacije
st. reformni pokret samostana Cluny – opat Hildebrand
zahtjevi
papu bira zbor kardinala
papa postavlja biskupe i nadbiskupe
zabrana ženidbe svećenika (celibat)
crkveni prihodi pripadaju papi
UTJECAJ ISLAMA NA SREDNJOVJEKOVNA DRUŠTVA
Arapi prelaze Gibraltar
Mauri zauzeli Andaluziju
zaustavljeni kod Poitiersa
Saraceni osvojili sjevernu Afriku, Siciliju,Sardiniju
U Andaluziji su kršćani i Židovi imali pravo na svoju vjeru i prosperitet
Mjesta susreta civilizacija
Bagdad
Cordoba
Sicilija
Europljani su se uz pomoć Arapa i njihovih znanja unaprijedili u tehnologiji, trgovini, kvaliteti proizvoda, umjetnosti, znanju, riječi, hrani i stavu prema svijetu