Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Vjera u srednjovjekovnoj Europi - Coggle Diagram
Vjera u srednjovjekovnoj Europi
Preobrazba rimskog kršćanstva u Katoličku crkvu
Redovništvo
pustinjaci – „samačko redovništvo”, asketizam
javlja se u III. I IV. Stoljeću u Egiptu, Palestini i Siriji
Uloga Crkve u ranosrednjovjekovnoj Europi
povezuje čitav Zapad
prenosi rimske tradicije na pridošle
narode
jedina institucija koja je preživjela pad
Zapadnog Rimskog Carstva
sprega Crkve i germanskih vladara
Irski redovnici
Irska – izvan dohvata germanskih seoba,
zadržali antički način života
Irski misionari skupljaju relikvije, knjige
grčkih i rimskih pisaca
u 6. st. žarište zapadnoeuropske kulture
u samostanima prepisuju teološke knjige,
antička djela
Benedikt iz Nursije - BENEDIKTINCI
redovnička zajednica – Pravila -
„Ora et labora”
jak utjecaj na sve oblike života –
razvoj poljoprivrede
god. osnovao samostan u
Monte Cassinu
redovnici su učeni i pismeni ljudi
samostani- - prve škole i
knjižnice
benediktinski samostani – centri
moći i bogatstva
redovništvo - snažnije papinstvo
Rim i papa
Petar → prvi rimski biskup
Isus je apostolu Petru ostavio Crkvu
Rim → središte Crkve
Jačanje pape
Papa Grgur Veliki
Konstantinova darovnica
Sukob rimskog pape i carigradskog
patrijarha
arapska osvajanja – Aleksandrija, Jeruzalem i Antiohija gube značaj
sukob rimskog pape i carigradskog patrijarha oko vodstva svih kršćana
nakon propasti ZRC 5 ravnopravnih vođa Crkve: aleksandrijski,
jeruzalemski, antiohijski, konstantinopolski patrijarsi i rimski papa
Nastanak Papinske Države
Pipin Mali → franački kralj
papa → Papinska Država + crkvena desetina
Pipin Mali – papa Zaharije
franački vladar → zaštitnik pape i posjeda
SUKOB OKO INVESTITURE
sukob pape i cara za UNIVERZALNU VLAST
st. reformni pokret samostana Cluny – opat Hildebrand (papa GrgurVII.)
u 11. st. kriza Crkve (raskol) + kriza svećeničkog morala
zahtjevi:
papu bira zbor kardinala
papa postavlja biskupe i nadbiskupe
zabrana ženidbe svećenika (celibat)
crkveni prihodi pripadaju papi
Sukob pape Grgura VII. I cara Henrika IV.
papa Grgur VII. izopćio cara → pobuna plemstva
car Henrik IV. na saboru u Wormsu 1076. svrgnuo
papu Grgura VII.
spor oko izbora milanskog nadbiskupa
Sukob papa i careva završio je 1122. Wormskim
konkordatom – dvostruka investitura
Utjecaj judaizma i islama na
srednjovjekovna društva
Judaizam i Židovi u srednjem vijeku
bili su podložni zakonima u kršćanskim državama
Židovi nisu smjeli posjedovati zemlju i nisu mogli polagati zakletvu vjernosti
tako da su bili isključeni iz feudalnog sustava
živjeli su u vlastitim zajednicama , štovali svoju tradiciju i vjerske zakone
jedina zanimanja kojima su se mogli baviti bili su obrt, trgovina i
pozajmljivanje novca
Židovi su u srednjovjekovni društvima bili marginalizirani
Pogoršanje položaja Židova
Židovske zajednice su protjerane iz Francuske, Njemačke i Španjolske
stoljeću Židovi su optuživani da ubijaju kršćansku djecu kako bi od njihove krvi napravili beskvasni kruh
Židovska zanimanja
Bavili obrtom, trgovinom i posudbom novaca
Židovi nisu mogli posjedovati zemlju
i nisu bili dio feudalnog sustava
Geto
odvojeno gradsko područje u kojem su židovi bili prisiljeni živjet
Židovi u paklu
antijudaizam – vjerska
nesnošljivost
Spaljivanje Židova
Islam i Arapi
Mauri zauzeli Andaluziju
zaustavljeni kod Poitiersa
Arapi prelaze Gibraltar
Saraceni osvojili sjevernu Afriku, Siciliju, Sardiniju
Mjesta susreta civilizacija
CORDOBA – centar maurske kulture i
znanosti
SICILIJA - Saraceni i Roger II.
BAGDAD I Kuća mudrosti
Religioznost u srednjem vijeku
Bogatstvo Crkve
crkvena desetina
Latinski jezik – službeni jezik
Crkve, diplomacije i obrazovanja
milodari, naslijeđe, otimačina
Vjera i zajednica
Župna crkva je osnovna jedinica kršćanske
zajednice
Crkva je djelovala u svjetovnoj i institucionalnoj
domeni
Sakramenti
Krštenje
Pomirenje (sakrament ispovijedi, ispovijed, pokora)
Euharistija (sveta Pričest)
Potvrda (krizma)
Ženidba
Svećenički red
Bolesničko pomazanje
Hodočašća
putovanje do nekog svetog mjesta
bliža hodočašća – crkve i
samostani s relikvijama svetaca
Vjera i strah
predodžba o Bogu kao
svemoćnom
oluje, suše, munje, hladnoća… -
znakovi Boga
srednjovjekovni čovjek bojao se
raznih čudovišta i demona
Vjera i smrt
smrt je imala središnje mjesto u životu
srednjovjekovnog čovjeka
stavovi prema životu bili su u velikoj mjeri oblikovani
vjerovanjima o smrti
Hereze
heretički pokreti – krivovjerni pokreti
KATARI
vjera u stalnu borbu dobra i zla
st. pojava religiozno-socijalnih pokreta
KRIŽARSKI RATOVI
Situacija
god. porazili su bizantsku vojsku i
zagospodarili su Malom Azijom,
sredinom 11. stoljeća Turci Seldžuci zauzeli
su Bagdadski kalifat
bizantski car Aleksije Komnen zatražio je
pomoć Zapada
Povod
Papa Urban II. na saboru u Clermontu
1095.god. poziva kršćane iz Europe da
oslobode Kristov grob
Tijek ratova
od 1095. do 1291. god.
bilo je 8 velikih križarskih
vojni
Prvi križarski rat (1096.-1099.)
osvojen Jeruzalem, pokolj
muslimana
dogovor o vraćanju osvojenih zemalja pod
vlast Bizanta
osnovane križarske države: Jeruzalemsko
kraljevstvo, kneževina Antiohija,
Treći križarski rat (1189.-1192.)
Sultan Saladin 1187. god. osvojio
Jeruzalem
Richard osvojio Akru
dogovor sa Saladinom da kršćani mogu
posjećivati Sveti grob
Drugi križarski rat (1147.–1149.)
sudjeluju: njem. car Konrad III.
i franc. Kralj Luj VII
povod – muslimani osvojili
Edessu
Četvrti križarski rat (1202.-1204.)
Venecija i križari 1204.
osvajaju i pljačkaju
Carigrad
poticaj Venecije 1202.
križari su osvojili Zadar
Peti križarski rat (1217.-1221.)
predvode ga: Leopold Austrijski i Andrija II.
usmjeren protiv Egipta 🡪 neuspješan
Šesti križarski rat (1228. – 1229.)
car Fridrik II. – diplomatskim putem vratio Betlehem, Nazaret i Jeruzalem
kršćani zauvijek izgubili Jeruzalem (1244.)
Sedmi križarski rat (1245. – 1250.)