Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Hrvatski romantizam - Coggle Diagram
Hrvatski romantizam
Znameniti preporoditelji
Ljudevit Gaj (1809. - 1872.), ideolog i vođa ilirskoga pokreta
Pavao Štoos (1806. - 1862.), Kip domovine vu početka leta 1831. (elegija)
Janko Drašković (1770. - 1856.), Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom...
Stanko Vraz (1810. - 1851.), Đalubije (pjesnička zbirka)
Petar Preradović (1818. - 1872.), Zora puca, Putnik, Mrtva ljubav
Ivan Mažuranić ( 1814. - 1890.), Smrt Smail-age Čengića (ep)
Dimitrija Demeter (1811. - 1872.), Grobničko polje, Teuta
Matija Mažuranić (1817. - 1881.), Pogled u Bosnu (putopis)
Ivan Kukuljević Sakcinski (1816. - 1889.), Juran i Sofija ili Turci kod Siska
Ljudevit Gaj
bio ideolog i vođa ilirskoga pokreta, ali i jezikoslovac, književnik te pokretač prvih novina na hrvatskome jeziku
-
-
-
-
svojim prosvjetiteljskim karakterom čvrsto je povezana s književnošću 12. polovice 18. i prvih desetljeća 19. stoljeća
-
Antun Mihanović
Autor hrvatske himne, svojim je programskim tekstom pisanim na kajkavskom jeziku jedan od začetnika preporoda
U svojim raspravama Mihanović iznosi tezu da se svaki narod ( pa tako i hrvatski) treba služiti svojim jezikom u privatnoj, ali i javnoj komunikaciji. Takvom tezom izravno osuđuje uporabu latinskog jezika ( tada službenog) u Hrvatskoj, ali i uporabu stranih jezika ( njemačkog i mađarskog). U prilog svojoj tezi naglašava da se istinsko narodno biće ne može izraziti jezikom koji nije sastavni dio toga naroda
-
Jezik je osnovno obilježje nacije. Na temelju štokavskoga narječja, inicijativom Ljudevita Gaja i hrvatskih preporoditelja, stvoren je zajednički hrvatski književni jezik
- godine prihvaćen je u književnost novoštokavski govor kao osnova za razvitak književnoga jezika, a time i stvaranja nacionalnoga jedinstva
Književnost ima nacionalnu i društvenu ulogu: konstituiranje moderne hrvatske nacije, i to najprije u okviru ilirske ideje, a kasnije u hrvatskim okvirima
-
- godina - da bi knjige na narodnom jeziku bile dostupne što većem broju čitatelja, osnovana je Matica ilirska, čija je zadaća izdavanje djela na "ilirskome jeziku"