Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
KAKAV JE ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA U OSTALIH ŽIVIH BIĆA - Coggle Diagram
KAKAV JE ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA U OSTALIH ŽIVIH BIĆA
JEDNOSTANIČNI ORGANIZMI
ameba - odmiče se od svjetlosti i štetnih tvari, ali približava hrani
npr. euglena - reagira na svjetlost pomoću očne pjege te se kreće prema njoj jer joj je potrebna za fotosintezu
reagiraju na podražaje
ŽIVČANI SUSTAV KRALJEŽNJAKA
dijeli se na središnji i periferni dio
mozak kralježnjaka je iznimno razvijen i može odražavati evolucijski razvoj
sisavci - sve veća naboranost kore velikog mozga
posebno izražena kod čovjeka, gorila, dupina...
to povezujemo s funkcijom razmišljanja i pamćenja
GDJE SE NALAZE OSJETILA
ovisno o načinu života, postoje velike razlike i među organizmima u istoj skupini
cvrčci - osjetila za sluh
drugi kukci se također glasaju, a neki na stražnjim nogama imaju opnu kojom primaju zvučne valove
mužjaci nekih vrsta leptira - sposobnost osjećanja mirisa ženke (čak na nekoliko km)
ta osjetila se nalaze na njihovim ticalima na vrhu glave
rakovi - ticala koja omogućuju da primaju osjete opipa i mirisa
oči kukaca i rakova - složene
gradi ih puno malih okašaca
člankonožci, pauci i kukci - dobro razvijena osjetila
pauci - jednostavne oči, više pari očiju kojima određuju položaj plijena
osjetilne dlačice - osjeti svaki pokret svoje mreže
mekušci: glavonošci imaju najrazvijenija osjetila
dobro razvijene oči, osjetilo ravnoteže i osjetilo mirisa na krakovima im pomaže hvatanju plijena
plošnjaci: samo virnjaci koji žive u slatkim vodama imaju razvijene jednostavne oči
MNOGOSTANIČNI ORGANIZMI
teško im je uskladiti rad svih stanica u organizmu
spužva (jedan od najjednostavnijih mnogostaničnih organizama) - nema razvijen živčani sustav zbog sjedilačkog načina života
jednostavne mnogostanične životinje
njihov živčani sustav čini mreža živčanih stanica i njihovih vlakana
međusobno su povezani dugim izdancima čija je uloga primanje podražaja iz okoliša te prenošenje impulsa izvršnim organima
žarnjaci - mreža živčanih stanica
omogućuje im bržu reakciju na podražje
veliki broj osjetilnih stanica
plošnjaci - gangliji (nakupine živčanih stanica)
povezane živčanim vrpcama
kolutićavci - funkciju mozga obavlja veliki moždani ganglij smješten ispred ždrijela
glavonošci - dobro razvijen mozak
obavijen hrskavičnom čahurom
vrlo razvijen osjet vida i način života grabešljivca te dobra pokretljivost
člankonožci - mozak smješten u glavi
od mozga se živci granaju po cijelom tijelu
živčana vrpca - proteže se s trbušne strane tijela
mekušci - mozak
OSJETILA KRALJEŽNJAKA
ribe - bočna pruga
prima informacije o strujanju i tlaku vode
gmazovi - palucaju rašljastim jezikom
time skupljaju mirisne čestice
za pronalaženje plijena, partnera i bijeg od grabežljivca
morski pas - dobro osjetilo mirisa
različit je položaj očiju na glavi svake pojedine skupine zbog čega se i razlikuje vidno polje
svake od životinja
oči žaba sudjeluju u gutanju plijena
ptice grabljivice imaju izvrstan vid
eholokacija - način kojim neke životinje komuniciraju, snalaze se u prostoru ili love (npr. šišmiši i kitovi).
mačka - brkovi
osjetilo dodira i strujanja zraka
zmije - termokamera
registriraju objekte oko sebe prema temperaturi
jegulje, morski psi, neke ptice, pčele, bakterije - magnetizam
OSJETILA ALGI, BILJAKA I GLJIVA
iako nemaju živčane stanice, reagiraju na vanjske podražaje; dodir, svjetlo, gravitaciju
spore reakcije biljaka: okretanje listova, rast korijena i izdanka
brze reakcije biljaka: sklapanje listova stidljive mimoze, zatvaranje Venerine muholovke
biljke, kao i životinje, reagiraju promjenom električnog potencijala na stanicama koji se širi cijelim tijelom biljke
Hife gljiva
rastu prema hranjivim tvarima, a jednostanične planktonske alge kreću se prema svjetlosti
