Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
KRŠĆANSTVO U SREDNJEM VIJEKU, Marija Šturman, 6.b - Coggle Diagram
KRŠĆANSTVO U SREDNJEM VIJEKU
POKRŠTAVANJE ,,BARBARSKOG'' ZAPADA
Tijekom velike seobe naroda kršćanska Crkva je bila meta progona i pljačkanja
nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva osnovana su različita rimsko-germanska kraljevstva, a germanski vladari su uvidjeli da bi im prihvaćanje kršćanstva moglo biti od koristi
htjeli su si osigurati potporu stare aristokracije koja im je mogla pomoći u učinkovitom upravljanju državom
kršćanski propovjednici MISIONARI prenosili su Riječ Božju u nepokrštene krajeve Europe
Sveti Bonifacije pokrštava obraćenike na kršćanstvo
podrijetlom je bio iz Engleske a širio je kršćanstvo na području današnje Njemačke
danas se Sv. Bonifacije slavi kao zaštitnik Njemačke
kršćanstvo je ugrađeno u temelje srednjovjekovne Europe
RAZVOJ PAPINSTVA
Najvažnije kršćansko središte u srednjem vijeku bio je Rim
Rimski biskup zvao se papa
smatrao se nasljednikom Sv.Petra-prvog Rimskog biskupa
Bazilika sv. Petra sagrađena je u 4. st. po nalogu cara Konstantina I. Velikog
politički sukobi između bizantskih careva i pape su doveli do udaljavanja papinstva od Carigrada
papa je novog saveznika našao u franačkim vladarima te je sredinom 8. stoljeća osnovana Papinska Država
VELIKI CRKVENI RASKOL
Carigradski biskup (Patrijarh) stekao je velik utjecaj na Istoku kakav je i papa imao na Zapadu
Dolazi do sukoba između patrijarha i pape, a vrhunac se dogodio 1054. godine kada su jedan drugog izopćili iz Crkve
Taj crkveni raskol nikad nije prevladan
dotad jedinstvena Crkva podijelila se na zapadnu ili Katoličku i istočnu ili Pravoslavnu
SAMOSTANI-SREDIŠTA SREDNJOVJEKOVNE KULTURE
U okviru kršćanske Crkve postojale su zajednice redovnika
prvi redovnici su bili pustinjaci koji su živjeli na osamljenim mjestima
kasnije su se pustinjaci počeli udruživati u malene zajednice koje su živjele u SAMOSTANIMA
prvu zajednicu je u 6.stoljeću osnovao mladi rimski velikaš Benedikt
prema svome osnivaču nova je zajednica nazvana Red svetog Benedikta (benediktinci)
redovnici su velik dio dana provodili u samostanskim pisarnicama (skriptorijima)
u njima su prepisivali crkvene knjige i djela raznih antičkih autora koja su tako sačuvana i spašena od zaborava
redovnici su bili jedini pismeni ljudi svog doba te su i osnivali škole
to su bile prve škole u srednjovjekovnoj Europi te su benediktinci bili glavni nositelji zapadnoeuropske kulture u razdoblju ranoga srednjeg vijeka
Marija Šturman, 6.b
