Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
ROMANTIZAM - Coggle Diagram
ROMANTIZAM
opća obilježja romantizma
"Glazba je najromantičnija od svih umjetnosti, ona je čak, moglo bi se reći, jedina čisto romantična umjetnost jer njezina je tema samo nedokučivo"
- Ernst Theodor Amadeus Hoffmann
doba velikih proturječnosti te plodnosnih znanstvenih i kulturnih postignuća
mnoga književna djela su bila uglazbena
jačanjem uloge građanstva, umjetnost se sve više demokratizirala
stil koji je u najvećoj mjeri obilježio umjetnost 19.st
NA RAZMEĐU KLASICIZMA I ROMANTIZMA
Ludwig van Beethoven - poslijednji bečki klasičar
ubrajamo ga u bečke klasičare, na početku stvaralaštva sklada na način kako su to činili klasicisti
rođen je u Bonnu, veći dio stvaračačkog vijeka provodi u Beču
u početku stvaralaštva bio je pod utjecajem Haydnove i Mozartove umjetnosti
u "klasicističkom" razdoblju nastaje:
Sonata za glasovir u c - molu, op. 13
(jedna od njegovih najpoznatijih glasovirskih sonata)
https://youtu.be/kqvBJc9IovI
bio je prije svega instrumentalni skladatelj (simfoničar), najznačajnija instrumentalna djela su mu simfonije, glasovirske sonate i gudački kvarteti
5. simfonija u c-molu, op. 67 (Sudbinska)
https://youtu.be/hpOCk2IYUDA
skulptura Ludwiga van Beethovena
Ludwig van Beethoven - vjesnik novog stila
6. simfonija u F-duru, op.68
je djelo kojim je Beethoven zakoračio u "novo vrijeme"
https://youtu.be/7l0ZK0HffPg
nadahnuće nalazi u prirodi
odabire nova glazbala kojima se povjerava donošenje tema, spaja trći, četvrti i peti stavak u jednu cjelinu (attacca)
Sonata za glasovir u cis-molu, op. 27, br. 2
, izlaže glazbenu građu na potpuno nov način
https://youtu.be/sbBy6n3M-Vc
u njegovim djelima dolazi do izražaja snažne individualnosti i emotivnosti, dramatičnosti i inovativnosti
najznačajnija Beethovenova djela
instrumentalna
simfonije (9)
koncerti: za glasovir (5), za violinu (1)
gudački kvarteti (17)
sonate: za glasovir (32), za violinu (10)
uvertire (11): Leonora, Egmont, Coriolan
vokalno-instrumentalna
Missa solemnis
Oratorij Krist na Malinskoj gori
Kantate
salopopijevke
scenska
Opera Fidelio
Beethovenova soba
obilježja glazbenog romantizma
javlja se početkom 19. st
društvena okupljanja - društvene večere, na kojima su se izvodile skledbe (Schubertijade kod Franza Schuberta ili Matineje kod Franza Liszta)
umjetnička svestranost i velika virtuoznost - ideal onoga vremena
razvoj pjevačkih društava i glazbenih društava
demokratizacija glazbe - otvaraju se koncertne dvorane, razvija se glazbeni amaterizam
umjetniča dostignuća se počinju prepoznavati kao tzv. nacionalne škole (nacionalni smjerovi)
umjetnici 19. st
ranjivi, duhovno iznad "običnih" ljudi
imaju naglašen osjećaj boli, zbog ljubavnog razočaranja, nerazumijevanja i neshvaćenosti
privlači ih prošlost
zanose se razmišljanjima o dalekim, egzotičnim krajevima
sklonost prema fantastici
nalaze utočište u prirodi
izražena je virtuoznost, stvara se programna glazba, prevladava dursko-molski sustav
glazbeni slog postaje zamršnijim, metar nestabilnijim, ritamske vrijednosti su sve kraće, ritam je složen i bogat, rabi se sinkopa
melodija je pjevna, lako pamtljiva, ponekad asimetrična
rabi se kromatika, alternativni akordi što pridonosi izražajnosti, česte modulacije
boja postaje važnim izražqajnim sredstvom
pojavljuju se nova glazbala (saksofon), i neka do tada manje prisutna (harfa, čelesta)
glazbene vrste koje u romantizmu dostižu monumentalne oblike su glasovirska minijatura i salopopijevka, te potpuno nova vrsta simfonijska pjesma
operno stvaralaštvo doživljava svoj najveći vrhunac i naposlijetku doživljava reformu u opusu Richarda Wagnera, intezivnije se razvija opereta
Vatroslav Lisinski: Večer (Idila)
https://youtu.be/CSxs6g1wVGA
Franjo Krežma: Scherzino
https://youtu.be/Vc3020AQRyc
Johannes Brahms: 3. simfonija. III. stavak
https://youtu.be/2tB2SLLnPZg
Federic Chopin: Preludiij u e-molu, op. 28, br. 4
https://youtu.be/ef-4Bv5Ng0w
Petar Ilijič Čajkovski: 1. koncert za glasovir i orkestar u b-molu, op. 23, I. stavak
https://youtu.be/dee7hq2IL7E
