Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Vjera u srednjevjekovnoj Europi - Coggle Diagram
Vjera u srednjevjekovnoj Europi
Preobrazba rimskog kršćanstva u katoličku Crkvu
U vrijeme srednjega vijeka Crkva je jedno od najmoćnijih ustanova.
Preživjela je pad ZRC-a, povezuje čitav zapad i prenosi Rimsko učenje i tradicije.
Redovništvo
Prvi redovnici se javljaju u Egiptu, Siriji i Palestini.
Samački redovnici (pustinjaci)
Zajedno su živjeli, radili i molili u samostanima(cenobijima) u zajednicama cenobitama.
Jedna ov važnih redovničkih zemalja je bila Irska, irski redovnici su skupljali rimske i grčke spise i relikvije. Osnivali su samostane u Franačkoj.
Samostani su bili od izuzetne važnosti za razvoj školstva, poljoprivrede i pismenosti . Njihovo pravilo je bilo "Ora et labora".
Papa
zbog jačanja Crkve trebala se postaviti prava uprava i tako je sve više jačala i pozicija pape.
Najzaslužniji papa za to jačanje je bio papa Grgur I. Veliki. Porazio je Langobarde, sklopio mirovne ugovore i posvetio se pokrštavanju naroda.
Papa se sukobio sa patrijarhom i nedugo nakon toga se dogodio Crkveni raskol (1054.)
Utjecaj Judaizma i Islama
Judaizam
U srednjevjekovnom katoličkom društvu Židovi su bili marginalizirani i isključeni iz feudalnog sustava jer nisu mogli posjedovati zemlju. Morali su živjeti pod kršćanskim zakonima koji su njih uglavnom stavljali u lošu situaciju.
Iako su bili u lošoj poziciji Židovi uglavnom nisu bili u progonu i većinom su bili pod zaštitom kralja. Pod svim ovim uvjetima njima su uglavnom ostali obrtnički i bankarski poslovi koji su bili smatrani prljavima.
Nakon 12. stoljeća se njihov položaj još više pogoršao jer su počelo "demoniziranje" Židova sa mnogim neistinitim pričama i optužbama.
U ovom razdoblju počinje antisemitizam mnogim uvredama na judaizam, a kasnije čak i spaljivanjem i ubijanjem Židova.
Jedna od najvažnijih osoba za Judaizam je filozof Majmonid. On je također bio učitelj i liječnik. osvrtao se na Aristotela u filozofiji.
Islam
Islam se Arapskim i Saracenskim osvajanjima sve više bliži Europi. Za razliku od Židova Muslimani su imali skoro sva prava uz uvjet da plaćaju porez.
Kršćanstvo i Islam su dvije velike religije te su imale mnoga kulturna mjesta susreta. Tri najvažnija su Bagdad (kuća mudrosti)
Cordoba (Centar Maurske kulture i znanosti) i Sicilija (Sarceni i RogerII.)
Islam je znatno utjecao na Europu u poljoprivredi.
Europa je od Islama djelomično preuzela hranu, znanje, umjetnost, jezik, trgovinu, tehnologiju i način razmišljanja.
Religioznost
Povećanje religioznosti je nastalo kao posljedica ječanja Crkve. Crkva se obogatila desetinom, otimačinom i nasljeđem. Crkva također nije plaćala porez i primala je milodare.
Crkva ima veliku moć zbog njene internacionalnosti i organiziranosti. Imala je svoje zakone, način upravljanja i gospodarstvo.
Jedno od najpopularnijih crkvenih djelatnosti u srednjem vijeku je bilo hodočašće. To je bilo dugu pokloničko putovanje pješice na koje su ljudi išli iz vjerskih razloga. Najpopularnije hodočasničke destinacije bile su Jeruzalem, Rim i Santiago di Compostela.
U srednjem vijeku je također vladao i strah od grijeha jer su Boga viđali kao osvetoljubivog i sveznajućeg, te bi mnoge pojave opisali kao ljutnju boga (npr. poplave, oluje, suše, bolesti) i također su more viđali kao sotonsko carstvo.
Kako je smrtnost u srednjem vijeku bila izuzetno velika tako je i bila tema mnogih tada religijskih i filozofskih radova. Srednjevjekovni ljudi su smatrali ovaj život kao put do zagrobnoga života, te da e ovdje moramo štediti ii poštivati Boga kako bi nam bio osiguran život vječni.
U srednjem vijeku je vjera bila od velike važnosti i zato su heretici (nevjernici ili pripadnici drugih religija) bili kažnjavani ili ubijani.
Križarski ratovi
Križarski ratovi su jedni od najvažnijih događaja za kršćanstvo, ali i za druge religije zahvaćene u njima.
Turci Seldžuci su porazili Bizant i zauzeli Jeruzalem, zabranili su hodočasnicima posjet Kristova groba u Jeruzalemu.
POVOD:
Papa Urban II. 1095 poziva kršćane da osvoje Kristov grob.
UZROCI
1.demografska eksplozija
2.nedostatak obradivih površina
3.trgovački interesi i težnja za proširenjem tržišta
4.težnja plemića za jačanjem političkog utjecaja
5.Turci Seldžuci osvojili su Palestinu, Siriju i Jeruzalem
RATOVI
Prvi križarski rat: predvodili su ga plemići, 1099. godine je osvojen Jeruzalem i osnovane su križarske države.
Drugi križarski rat: muslimani su osvojili Edessu, u njemu su sudjelovali car Konrad III. i kralj Luj VII. Križari doživjeli neuspjeh.
Treći križarski rat: Sultan Saladin ponovno osvaja Jeruzalem za stranu muslimana, papa Grgur VIII. poziva pohod. U njemu sudjeluju Richard lavljeg srca, Filip II: August, Friedrich Barbarossa. Zbog dogovora sa Saladinom kršćani mogu posjećivati kristov grob, Richard osvaja Akru.
Četvrti križarski rat: Križari poslani u rat, ali nisu imali dovoljno novca za prijevoz vojske, no Venecija im je ponudila pomoć u zamjenu za Zadar. Križari i Venecija u potpunosti uništavaju i pljačkaju Carigrad.
Peti križarski rat: predvode ga Leopold Austrijski i Andrija II. odnosio se na Egipat i bio je neuspješan.
Šesti križarski rat: car Fridrik II. diplomatskim putem vraća Betlehem, Nazaret i Jeruzalem od kojih će Jeruzalem nedugo nakon toga zauvijek izgubiti (1244.).
Sedmi križarski rat
Osmi križarski rat: Luj IX. Sveti ga vodi protiv Tunisa i Egipta i završava neuspješno
Križarski ratovi službeno završavaju padom utvrde Akre 1291.
POSLJEDICE
upoznavanje istočne kulture
razvoj trgovine
Napredak u poljoprivredi i gospodarstvu
bolja kvaliteta života
jačanje ugleda i moći Crkve
razvoj gradova
razvoj kulture i obrazovanja
promijene u vojsci i načinu ratovanja