Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
NUTRIJENTI - Coggle Diagram
NUTRIJENTI
UGLJIKOHIDRATI
hidrati ugljika
saharidi ili šećeri
skupine: monosaharidi, disaharidi, polisaharidi i oligosaharidi
monosaharidi i disaharidi - šećeri
grožđani šećer- monosaharid glukoza, tršćani šećer- disaharid saharoza, mliječni šećer- disaharid laktoza
POLISAHARIDI
spremišta energije( škrob i glikogen) i strukturalne komponente (celuloza i hitin )
ugljikohidrati koji su nam poznati u svakodnevnom životu - žtarice, kruh, tjestenina, šećer, slatkiši...
MONOSAHARIDI
glukoza
bitan pri pretvorbi hrane u energiju, sastojak je voća (grožđa), meda, životinjskih tkiva, saharoze i različitih polisaharida,
fruktoza
vrlo sladak šećer koji je dobro topljiv u vodi, u prirodi se nalazi u slatkome voću i medu, fosfatni esteri fruktoze važni su međuprodukti u procesu glikoze
fotosinteza
proces iz kojeg uz ugljikov dioksid i vodu uz pomoć sunčeve svjetlosti i klorofila nastaju kisik i šećer
Izravni proizvod fotosinteze je jednostavni ugljikohidrat, monosaharid glukoza, koja se dalje prevodi u druge šećere
6CO2 + 6H2O -> C6H12O6 + 6O2
BJELANČEVINE (PROTEINI)
najvažnije tvari u tijelu i čimbenici u rastu i razvoju svih tjelesnih tkiva
glavni su izvor tvari za izgradnju mišića, krvi, kože, kose, noktiju i unutarnjih organa( srce i mozak)
izgrađene su od aminokiselina koje su međusobno povezane peptidnom vezom
izgrađene su od dvadeset različitih aminokiselina, međusobno povezanih u lancu, redoslijed i broj određuju specifične osobine svake bjelančevine
tvore ih ribosomi
zadaća im je proces rasta i razvoja, nadomještanje oštećenih i odumrlih stanica (stanice krvi, bubrega, jetre, mišića, te stanice kose, noktiju, zubi i kostiju) i stvaraju enzime, hormone i protutijela
grade i veliki dio hemoglobina (tvar koja prenosi kisik i omogućava odvijanje procesa disanja u svim stanicama)
može ih naći u gotovo svim namirnicama, najviše u mesu, jajima, ribi, mlijeku, jogurtu, siru...
biljne bjelančevine-mahunarke, žitarice, grah, leća, pšenica, riža, kukuruz, ječam, zob, raž, a veću količinu bjelančevina ima soja
MASTI
masti i masna ulja-organski spojevi s velikom ulogom u izgradnji živih bića
prema kemijskom sastavu lipidi
ne otapaju se u vodi, ali se otapaju u organskim otapalima
živim bićima masti služe kao gradivna tvar i za prehranu
iz njih se dobiva dvostruko više energije po jedinici mase nego iz bjelančevina i ugljikohidrata
biljna ulja- maslinovo ulje
previše masti- pretilost
VITAMINI
esencijalni nutrijenti koje ljudsko tijelo ne može sintetizirati i mora ih uzimati putem hrane, nastaju u biljkama uz pomoć sunca iliu bakterijama; u nekim slučajevima mogu nastati u ljudskom ili životinjskom organizmu
ima oko 40-tak različitih tvari poznatih kao esencijalni nutrijenti u čovjekovoj prehrani
13 su vitamini, 15 ih je kao esencijalni minerali, minerali u tragovima ili elektroliti, ostalih 12 su aminokiseline
dijele se na vitamine topljive u vodi i vitamine topljive u mastima
vitamini topljivi u vodi: B1, B2, B3, B5, B6, B7, B9, B12, B15, B17 I C
vitamini topljivi u mastima: A, D, E, K
vitamini antidoksidansi; A, C, D, K
kemikalije potrebne organizmu za život i rast
organski nutrijenti- bjelančevine, ugljikohidrati, masti i vitamini
minerali, voda i kisik- neorganske tvari također nutrijenti
uloga- nastanak i popravak tkiva,regulacija tjelesnih procesa i izvor energije
životinje i protisti kroz hranu, a biljke iz tla kroz korijenje