Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Vjera u srednjovjekovnoj Europi - Coggle Diagram
Vjera u srednjovjekovnoj Europi
Preobrazba rimskog kršćanstva u Katoličku crkvu
Uloga Crkve u ranosrednjovjekovnoj Europi
povezuje čitav Zapad
prenosi rimske tradicije na pridošle narode
sprega Crkve i germanskih vladara
Redovništvo
javlja se u III. I IV. Stoljeću u Egiptu, Palestini i Siriji
pustinjaci – „samačko redovništvo”, asketizam
redovničke zajednice
žive u samostanu (cenobij) prema reguli
zajednice
pod upravom opata
bave se manualnim radom, molitvom i
pokorom
poštuju pravila kreposti, siromaštva i poslušnosti
Irski redovnici
Irski misionari skupljaju relikvije, knjige grčkih i rimskih pisaca
u 6. st. žarište zapadnoeuropske kulture
u doba Merovinga irski misionari u Franačkoj osnivaju samostane i šire krščanstvo
Benedikt iz Nursije - BENEDIKTINCI
god. osnovao samostan u Monte Cassinu
redovnička zajednica – Pravila:
ne smiju biti lijeni
od Uskrsa do listopada rade fizičke poslove
od prve molitve do četvrte, od četvrte do šeste čitaju
nakon objeda se odmaraju
moraju živjeti od rada svojih ruku
u subotu svi čitaju
jak utjecaj na sve oblike života –razvoj poljoprivrede
redovnici su učeni i pismeni ljudi
samostani-prve škole i knjižnice
benediktinski samostani – centri moći i bogatstva
Jačanje pape
Konstantinova darovnica
Konstantin Veliki ostavio je svu vlast na Zapadu rimskom papi i njegovim nasljednicima →svjetovna vlast
Papa Grgur Veliki
zaslužan za jačanje papinskog utjecaja, obrana Rima od Langobarda, organiziranje opskrbe, sklapanje primirja, pokrštavanje
Sukob rimskog pape i carigradskog patrijarha
nakon propasti ZRC 5 ravnopravnih vođa Crkve: aleksandrijski, jeruzalemski, antiohijski, konstantinopolski patrijarsi i rimski papa
arapska osvajanja – Aleksandrija, Jeruzalem i Antiohija gube značaj
sukob oko vodstva svih kršćana
Ikonoklastičke borbe
KRŠĆANSKA CRKVA 1054.
RIMOKATOLIČKA CRKVA
ISTOČNOPRAVOSLAVNA
CRKVA
Nastanak Papinske Države
Pipin Mali – papa Zaharije
Pipin Mali → franački kralj
papa → Papinska Država + crkvena desetina
franački vladar → zaštitnik pape i posjeda
Sukob papinstva i carstva
jačanje svjetovnih vladara
papa i Crkva postaju ovisni o zaštitnicima
OTONOVE POVLASTICE
LAIČKA INVESTITURA – kralj postavlja biskupe i nadbiskupe
car postaje zaštitnik Crkve, a biskupi njegovi vazali
car ubire prihode sa crkvenih posjeda – BORBA ZA INVESTURU
SUKOB OKO INVESTITURE
sukob pape i cara za UNIVERZALNU VLAST
car (svjetovni vladar) moćniji od pape zbog laičke investiture
u 11. st. kriza Crkve (raskol) + kriza svećeničkog morala
Crkva slabi zbog simonije, nikolaitizma i laicizacije
zahtjevi: :
papu bira zbor kardinala
papa postavlja biskupe i nadbiskupe
zabrana ženidbe svećenika (celibat)
crkveni prihodi pripadaju papi
Sukob pape Grgura VII. I cara Henrika IV.
car Henrik IV. na saboru u Wormsu 1076. svrgnuo papu Grgura VII.
papa Grgur VII. izopćio cara → pobuna plemstva
car Henrik IV. krenuo papi u Canossu po oprost
papa dao Henriku IV. oprost – otvoreni sukob
papa se sklonio kod Normana
Sukob papa i careva završio je 1122. Wormskim konkordatom – dvostruka investitura
Utjecaj judaizma i islama na
srednjovjekovna društva
Judaizam i Židovi u srednjem vijeku
Židovi su u srednjovjekovni društvima bili marginalizirani
živjeli su u vlastitim zajednicama , štovali svoju tradiciju i vjerske zakone
bili su podložni zakonima u kršćanskim državama
u ranom srednjem vijeku nije bilo progona Židova
u kasnom srednjem vijeku tretirani su kao stranci s prebivalištem i bili su pod zaštitom kralja
Židovi nisu smjeli posjedovati zemlju i nisu mogli polagati zakletvu vjernosti
tako da su bili isključeni iz feudalnog sustava
jedina zanimanja kojima su se mogli baviti bili su obrt, trgovina i pojzajmljivanje novaca
Pogoršanje položaja Židova
u 12. stoljeću Židovi su optuživani da ubijaju kršćansku djecu kako bi od njihove krvi napravili beskvasni kruh
Od 12. stoljeća progoni su žešći, 1204. papa zahtijeva da se Židovi odvoje od kršćana, moraju nositi oznake i posebnu odjeću, tvrdilo se da je Talmud uvredljiv za kršćane i javno se spaljuju
U 14. st. Židovi su optuženi za Crnu smrt jer su navodno otrovali bunare
Židovske zajednice su protjerane iz Francuske, Njemačke i Španjolske
Geto
odvojeno gradsko područje u kojem su Židovi bili prisiljeni živjeti ili su se ondje slobodno nastanjivali
antijudaizam – vjerska nesnošljivost
antisemitizam – rasna, vjerska i socijalna nesnošljivost prema Židovima
Majmonid
najznačajniji židovski filozof srednjeg vijeka
jedan od najčuvenijih liječnika svog vremena
rođen u Španjolskoj i djelovao u Cordobi
bio je osobni Saladinov liječnik na egipatskom dvoru
pokušaj sinteze židovske religije s antičkom filozofijom izazvao je oštre kritike
Islam i Arapi
Arapi prelaze Gibraltar
Mauri zauzeli Andaluziju
zaustavljeni kod Poitiersa
Saraceni osvojili sjevernu Afriku, Siciliju, Sardiniju
„Narodima knjige” priznata je sloboda vjere uz uvjet da plaća ju porez
U Andaluziji su kršćani i Židovi imali pravo na svoju vjeru i prosperitet
Mjesta susreta civilizacija
BAGDAD I Kuća mudrostii
CORDOBA – centar maurske kulture i
znanosti
SICILIJA - Saraceni i Roger II.
RELIGIOZNOST U SREDNJEM VIJEKU
Hodočašća
pokloničko putovanje do nekoga svetog mjesta iz religioznih razloga
razlozi: iskupljenje grijeha, čudesno ozdravljenje i upoznavanje svijeta
najpopularnije hodočasničke destinacije: Rim, Jeruzalem, Santiago di Compostela
bliža hodočašća – crkve i samostani s relikvijama svetaca
Vjera i zakon – Kanonsko pravo
Kanonsko pravo – temeljilo se na vjerskom učenju
zakonom se upravljalo raznim područjima života vjernika (oporuke brak, moral, etika…),
svaki neposluh se kažnjavao
najteža kazna – izopćenje: nije mogao primiti oprost i bio je osuđen na pakao
Hereze
st. pojava religiozno-socijalnih pokreta
heretički pokreti – krivovjerni pokreti
KATARI
vjera u stalnu borbu dobra i zla
moralna čistoća pred Bogom
u južnoj Francuskoj, Njemačkoj i sjevernoj Italiji
VALDENZI
osnivač Petar Waldes iz Lyona
odbacivali crkvenu hijerarhiju, traže uvođenje narodnog jezika u bogoslužje
Papa pokreće odlučnu borbu protiv heretičkih pokreta i križarske ratove
Inkvizicija
BISKUPSKA INKVIZICIJA
st. papa i njemački car Fridrik I. Barbarossa dogovorili da svaki biskup imenuje po jednog svećenika koji će uz pomoć svjetovnjaka pokretati postupke protiv heretika
RIMSKA INKVIZICIJA
st. papa imenuje posebne povjerenike koji su trebali provoditi istražne postupke protiv heretika
dominikanci su bili glavni inkvizitori
od sredine 13. st. tortura tijekom ispitivanja osumnjičenika
u 14. st. inkvizitori su počeli proganjati čarobnjake i vještice
ŠPANJOLSKA INKVIZICIJA
u 15. st. Imenovano 7 inkvizitora za obranu kulturnih i vjerskih vrijednosti tijekom rekonkviste
Križanski ratovi
Povod
Papa Urban II. na saboru u Clermontu 1095. god. poziva kršćane iz Europe da oslobode Kristov grob
Uzroci
1.demografska eksplozija
2.nedostatak obradivih površina
3.trgovački interesi i težnja za proširenjem tržišta
4.težnja plemića za jačanjem političkog utjecaja
5.Turci Seldžuci osvojili su Palestinu, Siriju i Jeruzalem
Sudjelovali su:
seljaci
sitni plemići i vitezovi
talijanski gradovi
vladari
Prvi križarski rat (1096.-1099.)
pohod predvodili plemići - – Godfrey Bouillonski; Robert od Normandije (sin Vilima Osvajača); Robert Guiscard (Normani iz južne Italije)…
dogovor o vraćanju osvojenih zemalja pod vlast Bizanta
osvojen Jeruzalem, pokolj muslimana
osnovane križarske države: Jeruzalemsko kraljevstvo, kneževina Antiohija, grofovije Edessa i Tripoli
Drugi križarski rat (1147.–1149.)
povod – muslimani osvojili Edessu
sudjeluju: njem. car Konrad III. i franc. Kralj Luj VII
neuspjeh
Treći križarski rat (1189.-1192.)
Sultan Saladin 1187. god. osvojio Jeruzalem
Papa Grgur VIII. pozvao u pohod
sudjeluju:
Friedrich Barbarossa,
Filip II. August,
Richard Lavljeg Srca
rezultati
dogovor sa Saladinom da kršćani mogu
posjećivati Sveti grob
Richard osvojio Akru
Četvrti križarski rat (1202.-1204.)
na poticaj Venecije 1202. križari su osvojili Zadar
Venecija i križari 1204.osvajaju i pljačkaju Carigrad - LATINSKO CARSTVO
Ostali križarski pohodi
dječiji križarski pohod 1212.
Peti križarski rat (1217.-1221.)
Šesti križarski rat (1228. – 1229.)
Sedmi križarski rat (1245. – 1250.)
Osmi križarski rat (1263. – 1270.)
🡪 kraj križarskih ratova
pad utvrde Akre (1291.)
Duhovno-viteški redovi
vezani zavjetom, podređeni statutu, nemaju obitelj, direktno podređeni papi, stekli veleposjede, nema predaje
zadnji su napustili Istok i djelatnost prenijeli u Europu
TEMPLARI (Vitezovi Hrama)
osiguravali puteve
transportirali i osiguravali novac za ratovanje
IVANOVCI/HOSPITALCI (Vitezovi bolnice Sv. Ivana)
Cipar-Rodos-Malta
Malteški vitezovi
TEUTONCI (Njemački viteški red)
Država teutonskog viteškog reda
Posljedice križarskih ratova
upoznavanje istočne kulture
razvoj trgovine
uzgoj novih poljoprivrednih kultura
bolja kvaliteta življenja
jačanje ugleda i moći Crkve
razvoj gradova (Venecija i Genova)
razvoj kulture i obrazovanja
promijene u vojsci i načinu ratovanja