Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
VJERA U SREDNJOVJEKOVNOJ EUROPI - Coggle Diagram
VJERA U SREDNJOVJEKOVNOJ EUROPI
Preobrazba rimskog kršćanstva u Katoličku crkvu
Rim i papa
Petar → prvi rimski biskup
Rim → središte Crkve
Isus je apostolu Petru ostavio Crkvu
rimski biskup → papa, "primus inter pares"
Jačanje pape
Konstantinova darovnica - Konstantin Veliki ostavio je svu vlast na Zapadu rimskom papi i njegovim nasljednicima → svjetovna vlast
Papa Grgur Veliki - zaslužan za jačanje papinskog utjecaja, obrana Rima od Langobarda, organiziranje opskrbe, sklapanje primirja, pokrštavanje Anglo-Saxonaca i Vizigota, „Servus servorum Dei"
Benediktinci
jak utjecaj na sve oblike života – razvoj poljoprivrede
jak utjecaj na sve oblike života –
redovnička zajednica – Pravila - „Ora et labora”
samostani- - prve škole i knjižnice
god. osnovao samostan u Monte Cassinu
benediktinski samostani – centri moći i bogatstva
redovništvo - snažnije papinstvo
Irski redovnici
u 6. st. žarište zapadnoeuropske kulture
u doba Merovinga irski misionari u Franačkoj osnivaju samostane i šire kršćanstvo
Irski misionari skupljaju relikvije, knjige
grčkih i rimskih pisaca
u samostanima prepisuju teološke knjige, antička djela
Irska – izvan dohvata germanskih seoba,
zadržali antički način života
Sukob rimskog pape i carigradskog patrijarha
arapska osvajanja – Aleksandrija, Jeruzalem i Antiohija gube značaj
sukob rimskog pape i carigradskog patrijarha oko vodstva svih kršćana
nakon propasti ZRC 5 ravnopravnih vođa Crkve: aleksandrijski, jeruzalemski, antiohijski, konstantinopolski patrijarsi i rimski papa
Ikonoklastičke borbe
Nastanak Papinske Države
Pipin Mali → franački kralj
papa → Papinska Država + crkvena desetina
Pipin Mali – papa Zaharije
franački vladar → zaštitnik pape i posjeda
Karlo okrunjen za cara u Rimu 800.g.
Sukob pape Grgura VII. I cara Henrika IV.
car Henrik IV. krenuo papi u Canossu po oprost
papa dao Henriku IV. oprost – otvoreni sukob
papa Grgur VII. izopćio cara → pobuna plemstva
papa se sklonio kod Normana
car Henrik IV. na saboru u Wormsu 1076. svrgnuo papu Grgura VII.
Sukob papa i careva završio je 1122. Wormskim konkordatom – dvostruka investitura
spor oko izbora milanskog nadbiskupa
Sukob papinstva i carstva
OTONOVE POVLASTICE - niti jedan papa nije mogao biti posvećen prije nego caru položi zakletvu vjernosti
LAIČKA INVESTITURA – kralj postavlja biskupe i nadbiskupe
papa i Crkva postaju ovisni o zaštitnicima
car postaje zaštitnik Crkve, a biskupi njegovi vazali
jačanje svjetovnih vladara
car ubire prihode sa crkvenih posjeda – BORBA ZA
INVESTITURU
Redovništvo
pustinjaci – „samačko redovništvo”, asketizam
redovničke zajednice (cenobiti) - žive u samostanu (cenobij) prema reguli zajednice, pod upravom opata, bave se manualnim radom, molitvom i pokorom, poštuju pravila kreposti, siromaštva i poslušnosti
javlja se u III. I IV. Stoljeću u Egiptu, Palestini i Siriji
Sukob investiture
u 11. st. kriza Crkve (raskol) + kriza svećeničkog morala
Crkva slabi zbog simonije, nikolaitizma i laicizacije
car (svjetovni vladar) moćniji od pape zbog laičke investiture
st. reformni pokret samostana Cluny – opat Hildebrand (papa GrgurVII.)
sukob pape i cara za UNIVERZALNU VLAST
zahtjevi:
papa postavlja biskupe i nadbiskupe
zabrana ženidbe svećenika (celibat)
crkveni prihodi pripadaju papi
papu bira zbor kardinala
Uloga Crkve u ranosrednjovjekovnoj Europi
povezuje čitav Zapad
prenosi rimske tradicije na pridošle
narode
jedina institucija koja je preživjela pad
Zapadnog Rimskog Carstva
Religioznost u srednjem vijeku
Vjera i smrt
visoka stopa smrtnosti novorođenčadi, bolesti, gladi, stalnog prisustva rata i nedostatka lijekova, smrt je bila brutalni dio svakodnevnog života većine ljudi
stavovi prema životu bili su u velikoj mjeri oblikovani vjerovanjima o smrti
smrt je imala središnje mjesto u životu srednjovjekovnog čovjeka
sama svrha života bila je priprema za zagrobni život zato su ljudi izbjegavali grijehe, vršili dobra djela, sudjelovali u sakramentima i živjeli u skladu s moralnim učenjem Crkve
Vjera i zakon – Kanonsko pravo
svaki neposluh se kažnjavao
najteža kazna – izopćenje
zakonom se upravljalo raznim područjima života vjernika (oporuke, brak, moral, etika…)
izopćeni nije mogao primiti oprost i bio je osuđen na pakao
Kanonsko pravo – temeljilo se na vjerskom učenju
Vjera i strah
šume – nastanjene grabežljivim zvijerima, vješticama i demonima
srednjovjekovni čovjek bojao se raznih čudovišta i demona
more – „sotonsko carstvo”
oni su stvarali predodžba o prihvatljivom – moralnom i neprihvatljivom – grešnom
oluje, suše, munje, hladnoća… - znakovi Boga
Bestijariji – knjige koje opisuju životinje, sadrže priče o životinjama i povezuju životinje s kršćanskim moralom
predodžba o Bogu kao svemoćnom, osvetoljubivom i sveznajućem biću
Hereze
KATARI
moralna čistoća pred Bogom
vjera u stalnu borbu dobra i zla
u južnoj Francuskoj, Njemačkoj i sjevernoj Italiji
VALDENZI
osnivač Petar Waldes iz Lyona
odbacivali crkvenu hijerarhiju, traže uvođenje narodnog jezika u bogoslužje
heretički pokreti – krivovjerni pokreti
Papa pokreće odlučnu borbu protiv heretičkih pokreta i križarske ratove
st. pojava religiozno-socijalnih pokreta
Hodočašće
razlozi – iskupljenje grijeha, čudesno ozdravljenje i upoznavanje svijeta
najpopularnije hodočasničke destinacije – Rim, Jeruzalem, Santiago di Compostela
bliža hodočašća – crkve i samostani s relikvijama svetaca
pokloničko putovanje do nekoga svetog mjesta iz religioznih razloga
Inkvizicija
RIMSKA INKVIZICIJA
st. papa imenuje posebne povjerenike koji su trebali provoditi istražne postupke
protiv heretika
dominikanci su bili glavni inkvizitori
Inkvizicija – „sveta služba” (Sanctum officium)
od sredine 13. st. tortura tijekom ispitivanja osumnjičenika
u 14. st. inkvizitori su počeli proganjati čarobnjake i vještice
ŠPANJOLSKA INKVIZICIJA
u 15. st. Imenovano 7 inkvizitora za obranu kulturnih i vjerskih vrijednosti tijekom rekonkviste
BISKUPSKA INKVIZICIJA
st. papa i njemački car Fridrik I. Barbarossa dogovorili da svaki biskup imenuje po jednog svećenika koji će uz pomoć svjetovnjaka pokretati postupke protiv heretika
Sakramenti
Krštenje, Pomirenje (ispovijed, pokora), Euharistija (sveta Pričest), Potvrda (krizma), Ženidba, Svećenički red, Bolesničko pomazanje
Župa je organizirala život vjernika pojedinca i zadovoljavala je njihove potrebe i davala im zaštitu
Jedinstvo vjernika pojedinca i Crkve ostvarivalo se kroz sakramente
Vjerski kalendar bio je dio života vjernika - obilježavali su se vjerski blagdani, odmor i slavlja, proštenja vezani su uz slavljenje svetaca i zaštitinika
Vjera i zajednica
Crkva je djelovala u svjetovnoj i institucionalnoj domeni
Župna crkva je osnovna jedinica kršćanske zajednice
Crkva je bila moćna - izvanredno organizirana, imala je sofisticirani sustav upravljanja, zakone i organizirano gospodarstvo
Bogatstvo Crkve
Crkva nije plaćala porez
politička uloga Crkve
crkvena desetina
latinski jezik – službeni jezik Crkve, diplomacije i obrazovanja
milodari, naslijeđe, otimačina
Utjecaj judaizma i islama na srednjovjekovna društva
Spaljivanje Židova
Židovi su bili optuženi za izbijanje i širenje kuge u Europi u 14. st.
Židovi u paklu
antijudaizam – vjerska nesnošljivost
antisemitizam – rasna, vjerska i socijalna nesnošljivost prema Židovima
Geto
u 11. i 12. st. postoje odredbe da se Židovi odvoje od kršćana
u Veneciji je osnovan prvi geto gdje su Židovi odvojeni u posebnu četvrt
odvojeno gradsko područje u kojem su Židovi bili prisiljeni živjeti ili su se ondje slobodno nastanjivali
Islam i Arapi
zaustavljeni kod Poitiersa
Saraceni osvojili sjevernu Afriku, Siciliju, Sardiniju
Mauri zauzeli Andaluziju
„Narodima knjige” priznata je sloboda vjere uz uvjet da plaća ju porez
Arapi prelaze Gibraltar
U Andaluziji su kršćani i Židovi imali pravo na svoju vjeru i prosperitet
Diskriminacija Židova
okrugla značka Rotella korištena u Njemačkoj i značka "Tablete" korištena u Engleskoj tijekom 12-14. st. - oznaka krivnje jer su kršćani optuživali Židove za Kristovu smrt
judaizam – vjerska nesnošljivost prema Židovima
Mjesta susreta civilizacija
CORDOBA – centar maurske kulture i
znanosti
SICILIJA - Saraceni i Roger II.
BAGDAD I Kuća mudrosti
Židovska zanimanja
Imali su limitirana zanimanja zato su se bavili obrtima, trgovinom i posudbom novca
prikupljali su poreze za plemiće
nisu mogli posjedovati zemlju i nisu bili dio feudalnog sustava
Arapska poljoprivredna revolucija
godine povjesničar znanosti Howard R. Turner napisao je da su islamske studije tla, klime, godišnjih doba i ekologije "promovirale izuzetno naprednu hortikulturu i poljoprivredu. To je znanje, preneseno u Europu nakon jedanaestog stoljeća, poboljšalo poljoprivredne tehnike, proširilo raznolikost usjeva i povećalo prinose na poljoprivrednim zemljištima kontinenta. Osim toga, ogromna raznolikost usjeva uvedena je na zapad iz ili kroz muslimanske zemlje ".
Pogoršanje položaja Židova
Od 12. stoljeća progoni su žešći, 1204. papa zahtijeva da se Židovi odvoje od kršćana, moraju nositi oznake i posebnu odjeću, tvrdilo se da je Talmud uvredljiv za kršćane i javno se spaljuju
U 14. st. Židovi su optuženi za Crnu smrt jer su navodno otrovali bunare
u 12. stoljeću Židovi su optuživani da ubijaju kršćansku djecu kako bi od njihove krvi napravili beskvasni kruh
protjerani su iz Francuske, Njemačke i Španjolske
u 12. stoljeću započinje centralizacija država, jačaju gradovi, proširila se uloga novca, u gradovima se obrtnici udružuju u cehove to je značilo da su Židovi stjecali sve veći utjecaj ali su istodobno protjerivani
Židove su okrivljivani da uništavaju hostije - kazne su bile stroge
Majmonid
rođen u Španjolskoj i djelovao u Cordobi
napustio je Španjolsku zbog vjerskih progona u Maroko i Egipat
jedan od najčuvenijih liječnika svog vremena
u Kairu je održavao predavanja iz filozofije, teologije i medicine
najznačajniji židovski filozof srednjeg vijeka
bio je osobni Saladinov liječnik na egipatskom dvoru
smatrao je Aristotela najvećim autoritetom i nastojao je religiju dovesti u sklad s njegovim učenjem
pokušaj sinteze židovske religije s antičkom filozofijom izazvao je oštre kritike
Judaizam i Židovi u srednjem vijeku
u ranom srednjem vijeku nije bilo progona Židova
u kasnom srednjem vijeku tretirani su kao stranci s prebivalištem i bili su pod zaštitom kralja
bili su podložni zakonima u kršćanskim državama
nisu smjeli posjedovati zemlju i nisu mogli polagati zakletvu vjernosti tako da su bili isključeni iz feudalnog sustava
živjeli su u vlastitim zajednicama, štovali svoju tradiciju i vjerske zakone
jedina zanimanja kojima su se mogli baviti bili su obrt, trgovina i pozajmljivanje novaca
Židovi su u srednjovjekovni društvima bili marginalizirani
položaj Židova počeo se pogoršavati u vrijeme Križarskih ratova i nakon njih
Križarski ratovi
Četvrti križarski rat (1202.-1204.)
na poticaj Venecije 1202. križari su osvojili Zadar
Venecija i križari 1204. osvajaju i pljačkaju Carigrad – LATINSKO CARSTVO (do1261.)
Ostali križarski pohodi
Šesti križarski rat (1228. – 1229.)
car Fridrik II. – diplomatskim putem vratio Betlehem, Nazaret i Jeruzalem
kršćani zauvijek izgubili Jeruzalem (1244.)
Peti križarski rat (1217.-1221.)
usmjeren protiv Egipta - neuspješan
predvode ga: Leopold Austrijski i Andrija II.
Sedmi križarski rat (1245. – 1250.)
Osmi križarski rat (1263. – 1270.)
predvodio Luj IX. Sveti protiv Egipta i Tunisa 🡪 neuspješan
dječiji križarski pohod 1212.
pad utvrde Akre (1291.)
posljednje kršćanske utvrde na istoku - kraj križarskih ratova
Treći križarski rat (1189.-1192.)
sudjeluju:Friedrich Barbarossa, Filip II. August, Richard Lavljeg Srca
rezultati:
Richard osvojio Akru
dogovor sa Saladinom da kršćani mogu posjećivati Sveti grob
Papa Grgur VIII. pozvao u pohod
Sultan Saladin 1187. god. osvojio Jeruzalem
Duhovno-viteški redovi
TEMPLARI (Vitezovi Hrama) - osigurali puteve
IVANOVCI/HOSPITALCI (Vitezovi bolnice Sv. Ivana) - Malteški vitezovi
zadnji su napustili Istok i djelatnost prenijeli u Europu
TEUTONCI (Njemački viteški red)
vezani zavjetom, podređeni statutu, nemaju obitelj, direktno podređeni papi, stekli veleposjede, nema predaje
Drugi križarski rat (1147.–1149.)
sudjeluju: njem. car Konrad III. i fran. Kralj Luj VII
povod – muslimani osvojili Edessu
neuspjeh
Posljedice križarskih ratova
upoznavanje istočne kulture
razvoj trgovine
uzgoj novih poljoprivrednih kultura
bolja kvaliteta življenja
jačanje ugleda i moći Crkve
razvoj gradova (Venecija i Genova)
razvoj kulture i obrazovanja
promijene u vojsci i načinu ratovanja
Prvi križarski rat (1096.-1099.)
dogovor o vraćanju osvojenih zemalja pod vlast Bizanta
osvojen Jeruzalem, pokolj muslimana
pohod predvodili plemići – Godfrey Bouillonski; Robert od Normandije (sin Vilima Osvajača); Robert Guiscard (Normani iz južne Italije)…
osnovane križarske države: Jeruzalemsko kraljevstvo, kneževina Antiohija, grofovije Edessa i Tripoli
Križari osvajaju Zadar 1202. godine
Tijek ratova
bilo je 8 velikih križarskih
vojski
od 1095. do 1291. god.
Tko je sudjelovao i zašto?
seljaci, sitni plemići i vitezovi, talijanski gradovi, vladari
Uzroci
2.nedostatak obradivih površina
3.trgovački interesi i težnja za proširenjem tržišta
1.demografska eksplozija
4.težnja plemića za jačanjem političkog utjecaja
5.Turci Seldžuci osvojili su Palestinu, Siriju i Jeruzalem