Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Miroslav Krleža - Coggle Diagram
Miroslav Krleža
Životopis
-
-
Svoje školovanje nastavio je u Budimpešti gdje se upisao u vojnu akademiju. Zanesen Balkanskim ratom koji se zbio 1913. godine napustio je svoje dvogodišnje akademsko obrazovanje i otišao u Srbiju.
Srpske vlasti su ga potjerale iz zemlje smatravši ga austrijskim špijunom. Srediknom 1913. godine vraća se u Zagreb.
- godine poslan je na Galiciju kao domobran. Ovdje se nije dugo zadržao zbog svoje bolesti. Odlučio je promijeniti svoj život te se više posvetiti književnosti.
Za vrijeme kraljevine SHS, Krleža je fasciniran Lenjinom i komunizmom. Svoja djela piše na ekavici i postaje dominantan književnik s ovih prostora.
Kako se sve više približava Drugi svjetski rat, njegova vjera u komunizam slabi. U razdoblju komunizma umjetnost je trebala širiti socijalistička načela. Zbog komunizma, mnogi njegovi prijatelji bili su protjerani. Nije volio niti demokratske zemlje koje su se ponašale imperijalistički.
U razdoblju NDH mnogi visokopozicionirani ljudi nudili su Krleži razne funkcije, ali on ih je sve odbio. Prihvatio je mjesto intendanta HNK koje mu je ponudio.
Za vrijeme socijalističke Jugoslavije, Krleža je 1950. godine pokrenuo Jugoslavenski leksikografski zavod. Zavod je poticao razne umjetnike na slobodno stvaralaštvo bez ikakvih pravila koja ih koče. 1961. godine utemeljio je časopis Forum. Godine 1967. potpisuje "Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika" Ubrzo nakon toga bio je izbačen iz vodeće stranke SKH zbog navodnog širenja „nacionalizma“. Jezik koji je postojao bio je srpskohrvatski. Deklaracijom se zahtijeva ravnopravan položaj hrvatskog jezika u jugoslavenskoj federaciji. Do kraja života djelovao je u Leksikografskom zavodu,
Djela
Povratak Filipa Latinovicza, prvi hrvatski moderni roman
Kraljevo, drama s jednim činom
-
-
-
U agoniji, drama u tri čina
-
-
Stvaralaštvo
Na početku karijere na njega su utjecali modernistički književnici, pjesnici i dramaturzi, a neki od njih su Strindberg, Nietzsche te Ibsen.
-
Imao je neprijateljski stav prema Dostojevskom, ali se iz njegovih djela mogu iščitati utjecaji ruskih impresionista i ekspresionista.
Krležina poezija je u početku bila obilježena whitmanovskim simfonijama kao što su "Tri simfonije" . U njoj se može raspoznati mnoštvo bizarnih asocijacija, neuobičajenog ritma te prelomljenih sintaksa.
-
Pisao je novele, pripovijesti, drame, eseje, dnevnike i memoare.
Hrvatski bog Mars, zbirka novela
-
-
-
-
-
-
Balade Petrice Kerempuha, knjiga pjesama
-